Nakon brutalnog ruskog napada na Ukrajinu prije 24 mjeseca, zapadne zemlje, uključujući Sjedinjene Američke Države, zamrznule su oko 300 milijardi dolara imovine ruske središnje banke ili otprilike polovicu ukupnih deviznih i zlatnih pričuva te zemlje u to vrijeme. Cilj je bio spriječiti Kremlj da ta sredstva rabi kao dio ratne blagajne ili da ublaži utjecaj američkih i europskih gospodarskih sankcija.

Zamrzavanje ruske imovine bila je agresivna sastavnica odgovora Zapada. No, neki dužnosnici i komentatori žele ići dalje, zaplijeniti imovinu i rabiti je za obnovu Ukrajine. Ovog mjeseca Nikki Haley, protukandidatkinja Donalda Trumpa na republikanskim predizborima, izjavila je da podržava takav potez. Ruski predsjednik Vladimir Putin “ratni je zločinac i nasilnik koji je napao slobodnu zemlju”, rekla je za Bloomberg News. Stoga mora “platiti za svoje postupke”.

Prijedlog bez presedana
U tu svrhu Haley podupire prijedlog Zakona o obnovi gospodarskog prosperiteta i mogućnosti (REPO) za Ukrajince. Taj je prijedlog zakona bez presedana, a prošlog ga je mjeseca odobrio Odbor za vanjske poslove Senata s 20 glasova prema jednom. Ako prijedlog Zakona o obnovi gospodarskog prosperiteta i mogućnosti (REPO) za Ukrajince postane zakon, bio bi to prvi put da je SAD zaplijenio imovinu središnje banke zemlje s kojom nije u ratu.

Zdravorazumski argument u korist zapljene ruske imovine jednostavan je. Rusija je pokrenula ničim izazvanu, brutalnu invaziju na susjednu zemlju, ubijajući civile i nanoseći ogromnu štetu. U 2019., prije rata i pandemije, ukrajinski BDP iznosio je oko 154 milijarde dolara. Svjetska banka procjenjuje da će obnova i oporavak koštati 411 milijardi dolara u sljedećih deset godina. Očito je da bi Rusija trebala prva platiti za to – prije Ukrajine, SAD-a i europskih zemalja.

Ali postoje dobri razlozi za oprez. Neki kritičari zapljene zabrinuti su da bi ruska imovina mogla biti zaštićena doktrinom suverenog imuniteta. Ako je zaplijene, druge zemlje možda neće htjeti držati dolare ili eure u budućnosti, mogla bi biti ugrožena hegemonija dolara, mogla bi biti narušena međunarodna trgovina i financije, a to bi moglo utrti put drugim lošim akterima da nastave s vlastitim zapljenama imovine.

To su legitimni, ali u konačnici neuvjerljivi razlozi za zabrinutost. Argument da je zapljena imovine dopuštena prema međunarodnom pravu kao protumjera ruskoj agresiji i uništavanju uvjerljiv je. Postoji čak i presedan. Godine 1992. SAD i zemlje članice EU-a rabile su iračku državnu imovinu kako bi obeštetile žrtve Sadama Huseina iz Kuvajta i drugih država, bez pristanka njegova režima.

Štoviše, ne postoji alternativa dolaru kao globalnoj rezervnoj valuti, a zapadne financijske institucije ostaju najsigurnije na svijetu za investitore. S obzirom na to da je imovina ruske središnje banke zamrznuta dvije godine bez zamjetnog učinka na pričuve i bez poremećaja u međunarodnim tokovima, zapljena imovine vjerojatno bi bila relativno razočaravajuća. Odvraćanje drugih loših aktera od agresije nalaže da se potrebe Ukrajine stave ispred ruskih. Ne samo da ne bi poticala buduće činove agresije, već bi oštrija kazna za Rusiju primorala druge loše aktere da dobro razmisle prije nego što krenu istim putem.

Trump i Haley
Podržavajući zakon o zapljeni imovine, Haley stoji uz Ukrajinu u vrijeme kada je mnogi republikanski senatori i članovi Zastupničkog doma napuštaju. Usporedba između nje i izolacionističkih republikanaca pokazuje zašto bi republikancima, zemlji i svijetu bilo bolje da je ona predsjednica. Ona je čista suprotnost Donaldu Trumpu, čija je predanost liberalnom međunarodnom poretku nakon Drugog svjetskog rata već bila upitna prije nego što je rekao da će “potaknuti” Rusiju da napadne američke saveznike koji ne ispunjavaju svoje financijske obveze prema NATO-u.

Kao što je Haley rekla u svojoj izjavi za Bloomberg: “Samo u posljednjih nekoliko dana Trump je stao na Putinovu stranu zbog NATO-a, a njegova spremnost da napusti Ukrajinu i naše saveznike izlaže svakog Amerikanca opasnosti. Uvijek moramo biti usredotočeni na sprječavanje rata i ne dovoditi našu vojsku u opasnost. … Potreban nam je predsjednik s takvom jasnoćom moralnog rasuđivanja.”

Umjesto produžavanja rasprave o zapljeni ruske imovine, Amerika i njezini saveznici trebali bi se usredotočiti na složena pitanja koja će uslijediti: kako prenijeti sredstva i kako se pobrinuti da se ona na najbolji mogući način iskoriste u obnovi i oporavku Ukrajine.

Američko povlačenje iz globalnog vodstva oslabilo je njezine saveze i ohrabrilo tiranine, nasilnike i autoritarce širom svijeta. Ali ova je pogreška još reverzibilna. Liberalni međunarodni poredak temelj je prosperiteta od kraja Drugog svjetskog rata. Ograničio je represivne režime i agresorske države i osigurao mir i stabilnost potrebne za procvat trgovine. Zapljena ruske imovine udahnula bi novi život sve krhkijem poslijeratnom poretku.

Činjenica da bi zapljena imovine bila bez presedana još je jedan razlog zašto bi to trebalo učiniti. Nastavak pružanja potpore Ukrajini u trenutku kada joj je ona najpotrebnija učvrstio bi odlučnost ukrajinskih vojnika i ispunio srca ukrajinskih građana.

Je li zapljena rizična? Naravno. Ali to je rizik koji se isplati.

© Project Syndicate 2024.