Kao i u slučaju turizma, cijepljenje protiv Covida koje daje naslutiti da se približava kraj pandemije ima snažan utjecan na tržište nekretnina na globalnoj razini, pa tako i u Hrvatskoj.

Pritom, sada se konačno može zaključiti, ni pandemija ni potresi u Hrvatskoj nisu značajno utjecali na cijene nekretnina koje su unatoč očekivanjima čak i porasle u odnosu na pretpandemijsko razdoblje.

Za održivost i kvalitetu života te regionalni razvoj doduše i dalje u prilog nam ne ide činjenica da nam se tržišna vrijednost nekretnina i dalje veže uz turizam, čak i kad turističkog prometa nema. Dodatnu živost na domaćem tržištu nekretnina mogla bi donijeti jesen, bar u stambenom segmentu, a o razvoju epidemije ovisit će i dinamika u segmentu poslovnih prostora.

Colliersovo izvješće drugog kvartala za tržište nekretnina EMEA regije pokazalo je tako da su se nakon teškog prvog tromjesečja, kad je većina svijeta bila u lockdownu, trendovi u drugom kvartalu konačno okrenuli.

Na ključnim tržištima zabilježen je povratak velikih transakcija kojih nije bilo u prvom tromjesečju. Nastavljen je i zamah u industrijskom i logističkom sektoru, nakon što je svijet shvatio da će se nastaviti jaka potražnja za dostavnim uslugama, koje su dobile zamah zahvaljujući upravo pandemiji.

Britanija. Španjolska, Italija

Također, pokazala je Colliersova analiza, vidljivo je jači interes investitora za ulaganje u hotele čak i u destinacijama koje su u pandemiji bile snažno pogođene, poput Italije i Španjolske. Ukupni obujam ulaganja u Španjolskoj za drugo tromjesečje iznosio je 3,04 milijardi eura u usporedbi s 1,95 milijardi eura u prvom dijelu godine.

Analitičari to pripisuju ublažavanjem neizvjesnosti oko izlaska iz krize uzrokovane pandemijom, i to zahvaljujući sve boljem uspjehu španjolskog programa cijepljenja.

Obujam ulaganja tako se povećao za 55 posto u odnosu na prvi kvartal, s tim da su najpopularniji sektori za ulagače bili logistika i hoteli.

Čini se tako da je trenutno najjači adut za podizanje povjerenja međunarodnih investitora upravo cijepljenje, što pokazuje primjer Velike Britanije, jedne od zemalja koja ima najvišu stopu procijepljenosti stanovništva. U Velikoj Britaniji inozemni kupci činili su 60 posto svih aktivnosti na tržištu nekretnina u drugom tromjesečju, u odnosu na 51 posto prošle godine.

Na mnogim tržištima potražnja nadmašuje ponudu, a kako raste potražnja za privatnim smještajem, raste i potražnja za tim nekretninama primjerice u zemljama poput Irske i Poljske. S obzirom na relativno dobar turistički promet ovog ljeta, ako se taj trend nastavi može se očekivati i jači promet nekretnina nakon sezone, odnosno za nekretninske agencije znatno življa jesen od lanjske.

Doduše, iako je u prošloj godini na tržištu nekretnina ostvaren pad transakcija od 7,7 posto, ukupna vrijednost prodanih nekretnina porasla je za 0,5 posto, a nije se dogodio ni značajan pad cijena, pokazala je nedavna analiza Ekonomskog instituta.

Također, zagrebački potres nije doveo do očekivanog pada transakcija nekretnina u Zagrebu, ni do pada cijena, već se dogodilo upravo suprotno, povećali su se i prosječan dnevni broj transakcija i medijalna prodajna cijena stanova, uz iznimku centra grada koji je pretrpio najveća oštećenja. U ovoj godini dinamika jača ovisno o destinacijama, pokazuju iskustva agencija.

Dubrovnik, Opatija i Split

Podaci oglasnika Crozilla.com pokazuju kako su lipanjske cijene stanova na godišnjoj razini porasle za 4,5 posto, dok su u odnosu na 2019. godinu u prosjeku više za 8,7 posto.

Dubrovnik, Opatija i Split gradovi su kojima su na oglasniku Crozilla.com lipanjske cijene stanova prelazile vrijednosti od 3000 eura po metru kvadratnom, što ih svrstava među one najskuplje. Agencije primjećuju i rast potražnje za stanovima među strancima, pogotovo u nekim jadranskim gradovima.

Primjer je Opatija koja godinama drži visoke cijene nekretnina, a to bi se dodatno moglo ojačati uz dizanje vrijednosti destinacije na koju se sprema novi vlasnik najveće hotelske grupacije na Kvarneru, Liburnia Riviera Hotela.

Prosječna cijena kvadrata stana u Opatiji u lipnju bila je 3415 eura, a raspon ide od 2500 eura za kvadrat u širem centru do čak 9000 i 10.000 eura za ekskluzivne nekretnine, i najveća potražnja je upravo tijekom ljetnih mjeseci.

Na Crozilli se u lipnju za kvadrat stana u Splitu tražilo u prosjeku 3070 eura, umaški su stanovi oglašavani po prosječnoj cijeni od 2461 euro po metru kvadratnom, dok su nešto jeftiniji bili oni u Zadru za čije se kvadrate na oglasniku Crozilla.com u prosjeku tražilo 2433 eura.

Prosječna cijena kvadratnog metra viša od 2000 eura u lipnju je zabilježena i u Šibeniku u kojem se tražilo 2104 eura, te u Poreču 2239 eura.

Znatno više cijene od drugih gradova u unutrašnjosti i dalje drži Zagreb koji je na oglasniku Crozilla.com ujedno i najtraženiji grad za kupnju stanova. Zagrebačke su prosječne lipanjske cijene četvornog metra oglašavane po 2262 eura.