Tijekom proteklih 75 godina, globalni prosperitet, smanjenje siromaštva i stope gospodarskog rasta dosegli su neviđene razine, uglavnom potaknuti otvorenim multilateralnim trgovinskim sustavom. Snižavanjem carina i smanjenjem troškova prijevoza i komunikacija, ovaj je sustav omogućio učinkovitim proizvođačima pristup novim tržištima u konkurentnom globalnom okruženju, čime se potiču inovacije.

No, multilateralni trgovinski sustav, koji je bio ugrožen kada je Donald Trump pobijedio na američkim predsjedničkim izborima 2016., u opasnosti je od raspada nakon Trumpovog povratka u Bijelu kuću 2025. Tijekom svog prvog mandata, Trump je odbacio Transpacifičko partnerstvo, ponovno pregovarao o Sjevernoameričkom sporazumu o slobodnoj trgovini i pokrenuo trgovinski rat s Kinom, naglo podižući carine na kineski uvoz, kao i na čelik, aluminij i drugu robu, često opravdavajući ove mjere razlozima nacionalne sigurnosti.

Nažalost, predsjednik Joe Biden nije ukinuo Trumpove carine, ugrožavajući sustav koji je dugo koristio i SAD-u i globalnom gospodarstvu. Tijekom svoje kampanje, Trump je obećao da će uvesti carinu od 10 posto na svu uvezenu robu i od 60 posto na sav uvoz iz Kine. Također je zaprijetio da će nastaviti povećavati carine dok SAD ne eliminira svoj trgovinski deficit.

Razorne posljedice

Čak i ako Trump prepolovi svoje predložene carine, one bi i dalje imale razorne posljedice za SAD i globalno gospodarstvo. Uostalom, vanjski saldo tekućeg računa platne bilance (čiji najveći dio čini trgovina) odražava jaz između ukupne potrošnje zemlje i njezine proizvodnje. Rješavanje vanjskog deficita SAD-a iziskuje ili veće prihode ili manju domaću potražnju. Iako bi povećanje carina moglo smanjiti dio uvoza, povećalo bi i troškove uvezenih dijelova i komponenti za američke tvrtke, što bi značilo više cijene za potrošače i gubitak konkurentnosti za izvoznike. Ako bi se uvoz smanjio brže od izvoza, tečaj dolara prilagodio bi se kako bi uravnotežio ponudu i potražnju na valutnom tržištu, a revalorizacija bi dodatno potkopala konkurentnost SAD-a.

Iako su Trumpovi prijedlozi nedvojbeno ekstremni, nijedna od dvije glavne američke stranke ne podržava slobodnu trgovinu tako snažno kao nekada. Najčešće navođeni razlog za to je ekonomska dislokacija i gubitak radnih mjesta uzrokovan uvoznom konkurencijom. Čak i uz stopu nezaposlenosti u SAD-u na povijesno niskih 4,1 posto, rastući uvoz znatno je naštetio lokalnim zajednicama. Za male gradove koji se oslanjaju na jednog poslodavca koji se bori protiv strane konkurencije, širi su ekonomski dobici mala utjeha potrošačima i većini proizvođača.

Ali carine nisu rješenje za probleme malih gradova u Americi. Više carine podižu cijene uvezene robe, a Trumpove predložene carine gotovo bi sigurno smanjile potrošnju. Iako bi carine mogle privremeno usporiti otpuštanja i zatvaranje tvornica, ukupni utjecaj na američko gospodarstvo, uključujući neizbježnu odmazdu drugih zemalja, bio bi jako štetan.

Trumpov je prvi mandat upozorenje. Procjenjuje se da su njegove carine na uvoz, niže od onih koje sada predlaže, koštale prosječno američko kućanstvo više od 1000 dolara godišnje, a šteta bi bila još veća da američki uvoznici nisu preusmjerili robu kroz zemlje poput Vijetnama, gdje su se sastavljali kineski dijelovi i komponente i zatim izvozili u SAD kako bi se izbjegle Trumpove kaznene carine.

Ako Trumpova nadolazeća administracija uvede visoke, sveobuhvatne carine, povećanja cijena i gospodarski poremećaji koji će uslijediti bit će daleko ozbiljniji. Što su carine sveobuhvatnije, uvoznicima je teže koristiti se trećim zemljama da ih izbjegnu, što bi povećalo troškove za američke i međunarodne proizvođače. Unatoč tome, nema garancije da će Trumpove carine spasiti radna mjesta u SAD-u. U najboljem slučaju, mogle bi odgoditi silazni trend pada cijena nekretnina, zatvorenih izloga i smanjene zaposlenosti. Ali osvetničke carine mogle bi povećati štetu, a čak i ako bi industrije zaštićene carinama uspjele preživjeti, vjerojatno bi im bila potrebna neograničena zaštita da ostanu održive.

Uvozna konkurencija

Suprotno uvriježenom mišljenju, tehnološki napredak, a ne uvoz, bio je glavni pokretač gubitka radnih mjesta u SAD-u. Iako je strana konkurencija odigrala ulogu, njezin je utjecaj koncentriran u područjima koja se oslanjaju na jednu veliku tvrtku ili industriju. Program pomoći za prilagodbu trgovini (TAA), osmišljen za podršku radnicima raseljenim zbog uvozne konkurencije, pokazao se neprimjerenim.

Daleko učinkovitija i jeftinija alternativa Trumpovim prijedlozima bilo bi uvjetovanje carina na uvoz. Primjerice, od proizvođača koji imaju koristi od trgovinske zaštite moglo bi se zahtijevati da se suzdrže od zapošljavanja dodatnih radnika ako se ta zaštita ne ukine. Tim bi se pristupom osiguralo da troškovi takvih mjera ne postanu trajni.

Štoviše, stariji radnici koji su proglašeni viškom mogli bi dobiti velikodušnu pomoć za prilagodbu, uključujući rani pristup socijalnom osiguranju ili dodatnu potporu za plaće dok ne steknu pravo na mirovinu. Njihovi mlađi kolege mogli bi primati naknade za nezaposlene, usluge zapošljavanja, pa čak i financijsku pomoć za preseljenje, pod uvjetom da se upišu u odobrene programe prekvalifikacije. Tim bi resursima mogli upravljati lokalni uredi za rad ili nezaposlenost.

Naravno, bilo bi teško opravdati pomaganje radnicima koji su raseljeni zbog uvoza, zanemarujući one koji su izgubili posao zbog tehnoloških promjena, iako gubitak radnih mjesta povezan s uvozom često izaziva snažnije političke reakcije. Zamjena Programa pomoći za prilagodbu trgovini ciljanijim programom usmjerenim na prekvalifikaciju mlađih radnika i podršku starijima mogla bi koristiti zajednicama pogođenim trgovinom i širem američkom gospodarstvu. Ako bude uspješan, takav bi se program mogao proširiti i na druge radnike koji su proglašeni viškom.

Iako je trenutni program prilagodbe spor i ne uspijeva odgovoriti na potrebe radnika, carine vjerojatno neće pružiti pravovremenu ili značajnu pomoć onima koji su pogođeni stranom konkurencijom. Ciljaniji program prilagodbe koji podržava i mlađe i starije radnike donio bi veće koristi, a nametnuo bi daleko manje opterećenja američkom gospodarstvu od Trumpovih štetnih carina.