Problem klimatskih promjena, koji je destruktivan i poprimio je dosad neviđene razmjere, nalaže odvažan novi način razmišljanja i hitno djelovanje. Ipak, od pandemije Covida-19 i ruske invazije na Ukrajinu, geopolitičke napetosti dominiraju globalnim programima, ometajući zajedničke napore za rješavanje tog egzistencijalnog izazova.

Predviđajući što ih čeka, afrički ministri financija okupili su se tijekom pandemije da zatraže paket poticaja vrijedan 100 milijardi dolara kako bi prebrodili šok.

Međutim, četiri godine poslije, neto novčani tokovi prema zemljama u razvoju postali su negativni – što znači da se zajmodavcima u uglavnom bogatim zemljama isplaćuje više novca nego što se prima – zbog sve većih troškova servisiranja duga, viših kamatnih stopa i nedostatka dodatnih mogućnosti vanjskog financiranja.

Sada je ključno da se postojeća obećanja, kao što je globalni paket ulaganja između EU-a i Afrike u iznosu od 150 milijardi eura (160 milijardi dolara), u potpunosti provedu kako bi se pružila potpora afričkim zemljama.

Američki predsjednik Joe Biden i kenijski predsjednik William Ruto priznali su ove izazove u svojoj Viziji Nairobi-Washington kada su se obvezali osigurati da “zemlje s visokim ambicijama ne moraju birati između servisiranja svojih dugova i potrebnih ulaganja u svoju budućnost”. Bidenova administracija prepoznaje da su pozitivni neto novčani tokovi ključni za pružanje potpore zemljama u rješavanju klimatske krize i izgradnji niskougljičnih energetskih sustava.

Povlašteni uvjeti
Kao što nas je nedavno podsjetio glavni tajnik UN-a António Guterres, postoji 80 posto šanse da će prosječna globalna temperatura privremeno porasti za više od 1,5 ° Celzija iznad predindustrijske razine u barem jednoj od sljedećih pet godina.

Bitka za zadržavanje globalnog zatopljenja ispod praga utvrđenog Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama bit će dobivena ili izgubljena u 2020-ima. Sada je vrijeme za potrebna ulaganja i inovacije.

Zemlje poput Nigerije i Sijera Leonea razvijaju planove zelenog rasta i pokreću pakete ulaganja usmjerene na obnovljive izvore energije i infrastrukturu otpornu na klimatske promjene. Barbados je upravo uveo vlastiti plan ulaganja do 2035. kako bi postigao prosperitet i otpornost. Ali svi ti napori iziskuju financiranje.

Prijedlozi Inicijative Bridgetown za reformu globalne financijske arhitekture mogu potaknuti promjene koje su nam potrebne. Skupina G20 već je odgovorila traženjem poreza na bogatstvo koji bi mogao otključati oko 250 milijardi dolara novih financija, a mogli bismo mobilizirati i do bilijun dolara više u jeftinom kreditiranju iskorištavanjem bilanci multilateralnih razvojnih banaka (MDB).

Nadalje, s obzirom na to da su ugovorima o dugu dodane klauzule koje uključuju borbu protiv klimatskih promjena, zemlje u razvoju mogu očuvati fiskalni prostor koji im je potreban za rješavanje velikih klimatskih šokova.

Ali moramo učiniti više. Odbor Međunarodnog monetarnog fonda odobrio je u svibnju korištenje posebnim pravima vučenja (SDR, obračunska jedinica MMF-a) kao hibridnim kapitalom, što će omogućiti multilateralnim razvojnim bankama da prošire svoje bilance. To je dobar početak, ali zemlje skupine G20 moraju se obvezati na posebna prava vučenja potrebna za iskorištavanje ove financijske inovacije.

Također moramo se pobrinuti da financiranje po povlaštenim uvjetima (zajmovi s prilagodljivim uvjetima) i dalje pristiže u najugroženije zemlje pogođene klimatskim promjenama. Trećina zemalja koje ispunjavaju uvjete za potporu Međunarodnog udruženja za razvoj Svjetske banke sada je siromašnija nego što je bila uoči pandemije bolesti COVID-19.

Osjetljivost prema potrebama
Zemlje koje ispunjavaju uvjete za potporu Međunarodnog udruženja za razvoj imaju značajan gospodarski potencijal. Njihov udio u globalnoj proizvodnji kositra, bakra i zlata iznosi oko 20 posto većina je u dobroj poziciji da iskoristi solarnu energiju (zbog obilja sunca), a mnoge posjeduju naslage minerala neophodne za energetsku tranziciju.

Međutim, energetski su siromašne i trebat će tehničku i financijsku potporu kako bi osigurale električnu energiju za 300 milijuna ljudi koji je nemaju, kao što je predviđeno novim programom koji su pokrenule Svjetska banka i Afrička razvojna banka.

Kako bi se postigla ambiciozna nadopuna fonda Međunarodnog udruženja za razvoj kasnije ove godine i otključalo 120 milijardi dolara bespovratnih sredstava i zajmova da se to omogući, dioničari Svjetske banke moraju uložiti dodatna sredstva.

Zemlje sa srednjim dohotkom, osobito skupina Ugroženih 20 – V20 – (koja sada uključuje 68 zemalja), također hitno trebaju veći pristup bespovratnim sredstvima i dugoročnom kapitalu. Male otočne države u razvoju ne bi trebale biti kažnjene za dobre rezultate na način da budu primorane napustiti Međunarodno udruženje za razvoj.

Tako će se naći na milost i nemilost tržišta kapitala kada im je još uvijek potrebno brzo i pristupačno financiranje za izgradnju otpornosti i održavanje osiguranja od upornih klimatskih šokova.

MMF-ova Zaklada za otpornost i održivost pokazala je potrebnu osjetljivost prema potrebi ugroženih zemalja s niskim i srednjim dohotkom za dugoročnim i pristupačnim financiranjem. Međutim, kako bi se ubrzao napredak tijekom sljedećeg desetljeća, potrebno je više takvih instrumenata i s njima povezanih mehanizama, poput jamstava.

Moramo nastaviti smanjivati troškove kapitala za sve zemlje koje žele ulagati u energetsku tranziciju. Naše vlastite zemlje suočavaju se s premijom prilikom zaduživanja na tržištima kapitala, djelomično zato što agencije za kreditni rejting ne uzimaju u potpunosti u obzir uvjete s kojima se suočavamo.

Situacija nije samo nepravedna, već i nerazumna. Dobar prvi korak prema smanjenju troškova zaduživanja i komercijalnoj održivosti ulaganja bila bi reforma dodatnih pristojbi MMF-a, što je zadužene zemlje zajmoprimce samo u 2023. stajalo 1,9 milijardi dolara.

Također moramo nastaviti osiguravati likvidnost zemljama u razvoju novim izdavanjem posebnih prava vučenja. Tu nema dileme jer bi to stabiliziralo valute i pomoglo u upravljanju teretom duga ne pridonoseći inflaciji. I na kraju, tržišta ugljika moraju raditi na odvraćanju od onečišćenja i usmjeravanju resursa prema čišćoj energiji. Zbog našeg kolektivnog interesa za budućnosti planeta moramo djelovati odmah i u velikim razmjerima.

© Project Syndicate 2024.

* Koautor članka je Wale Edun, ministar financija Nigerije i predsjednik Foruma afričkih guvernera pri Svjetskoj banci