Svijet je pun paradoksa. Jedan od njih je da je za startup, iako se očekuje da ima jedinstveni proizvod i time posebnu poziciju na tržištu, najbolje da ima konkurenciju. Investitori u pravilu zaziru od investiranja u startupe koji ne mogu imenovati svoju konkurenciju.

Ili je ne znaju, jer nisu dovoljno dobro istražili tržište. Ili je ne vide, što je loše u svakom pogledu. Ili je stvarno nema što u očima investitora najčešće znači da i veći i pametniji nisu u tome čime se startup želi baviti našli išta vrijedno pa nema smisla u to ulagati.

Zato kad je krajem 2016. godine Slack, američka kompanija koja je razvila istoimenu komunikacijsku poslovnu platformu koja zamjenjuje e-mail, objavio u New York Timesu cijelu stranicu oglasa u kojem pozdravlja ulazak Microsofta u segment poslovne komunikacije s Microsoft Teamsima, to je investitorima u Slack bio pozitivan signal. Međutim, četiri godine kasnije situacija je drugačija.

Ulagači su očekivali da će u posljednjih nekoliko mjeseci korone i karantene, zbog naglaska na rad od kuće, potaknuti strelovit rast Slacka. Rasta je bilo, ali ni blizu očekivanja.

Microsoft je još lani preuzeo vodeću poziciju na tržištu zamjene za e-mail u poslovnom svijetu. U travnju ove godine Microsoft je objavio da ima 75 milijuna aktivnih dnevnih korisnika MS Teamsa. Slack je pak objavio da je u ožujak ušao s 10 milijuna aktivnih dnevnih korisnika.

Nekoliko dana kasnije skočio je na 12,5 milijuna i otad nije spominjao nove brojke. Ovaj tjedan Slack se požalio Europskoj komisiji da ga Microsoft istiskuje s tržišta kršeći zakone o dozvoljenoj poslovnoj utakmici. Slack tvrdi da Microsoft namjerno nudi MS Teamse skupa s uredskim paketom Office365.

Sukob nije nova stvar

Na taj način čini Slack suvišnim, a pri tome prikriva stvarni trošak nuđenja takve poslovne usluge. Europska komisija tek će odlučiti hoće li ovaj slučaj prihvatiti, a potom ga istražiti i donijeti svoju odluku. U svijetu startupa, sukob novih takmaca s najvećima u biznisu, takozvane velike petorke – Applea, Amazona, Googlea, Facebooka i Microsofta – nije nova stvar.

Ali intenzitet s kojom je tehnološka zajednica u posljednje vrijeme u Europskoj komisiji prepoznala snagu zaštite tržišne utakmice, sve je izraženiji. Tako čak i američke tehnološke tvrtke u Uniji pokušavaju pronaći zaštitu od velike petorke. Pritužba Slacka tek je najsvježiji primjer.

Europska komisija nije otkrila što je točno bio okidač kad je prije nekoliko dana pokrenula antimonopolsku istragu na tržištu interneta stvari (IoT). Komisija navodi da je krajem 2019. u EU bilo 108 milijuna pametnih uređaja, a da ih se do 2023. očekuje 184 milijuna. Riječ je o uređajima koji uključuju pametne frižidere, strojeve za pranje rublja, televizore, zvučnike i druge uređaje za pametni dom, a koji skupljaju podatke o korisnicima.

Ukratko, Komisija smatra da se kontrolom podataka i pristupa podacima na IoT uređajima stvara mali broj platformi koje utječu na efikasno tržišno natjecanje i koje vrlo lako mogu uspostaviti monopole. Usto, Komisija je izrijekom navela da će istražiti Appleov Siri, Amazonovu Alexu i Googleov Assistant te njihov utjecaj na IoT ekosustav.

Unija se podjednako proaktivnom pokazala u zaštiti natjecanja na tržištima koja nastaju na blockchainu. Tako je još lani, doduše nakon američkog FTC-a, krenula ispitivati potencijalni učinak Facebookove digitalne valute Libre na tržišno natjecanje na financijskom tržištu i u području podataka.

Facebook, zbog plana s Librom nisu kritizirali samo političari i središnje banke, već i 27, mahom američkih kompanija, od Vise, Mastercarda preko Ubera do (švedskog) Spotifya.

Istraga Facebooka

Europska komisija u travnju je krenula detaljnije istraživati i oglašivački biznis najveće društvene mreže na svijetu Facebooka. Konkretno, ispituje da li Facebook sa svojim Marketplaceom narušava tržišno natjecanje u području online classified oglasa.

Riječ je o tipu oglašavanja koje uključuje sve do kontekstualnih reklama, bannera preko blogova pa sve do email marketinga.

Lani je komisija počela ispitivati da li Amazon koristi podatke koje skuplja o prodavačima na svojem marketplaceu kako bi jačao svoju vlastitu prodaju. U lipnju ove godine Komisija je pokrenula i službenu istragu protiv Amazona.

Naime, najveći online trgovac na svijetu na svojoj je platformi i izravan prodavač kupcima i platforma koja omogućuje drugim prodavačima da preko nje prodaju krajnjim kupcima. Time ima podatke koje drugi nemaju i s njima može utjecati na istiskivanje svojih partnera-konkurenata s tržišta. Sličan spor Komisija ispituje i protiv Applea u slučaju svoje trgovine mobilnih aplikacija App Storea.

Mogli bismo reći da je paradoksalno da Europska komisija u posljednje vrijeme toliko jača svoju ulogu na području zaštite tržišnog natjecanja u svim aspektima digitalizacije.

Međutim, paradoksalno, kao i u slučaju startupa gdje investitori vole konkurenciju tako i u slučaju novih tehnologija i brzorastućih tržišta investitori vole i određeni stupanj zaštite svojih investicija. Minimalno, kroz jasna pravila tržišne igre u novim ekosustavima gdje, očekivano, ni ne može još postojati opće poznata tradicija dobre poslovne prakse.

To ne znači nužno da velika petorka uvijek krši pravila dozvoljenog tržišnog natjecanja. No, znači da će uz ubrzanu digitalizaciju, nekima paradoksalno a drugima ne, biti nužan i ubrzani rad tijela za zaštitu tržišnog natjecanja.

U Hrvatskoj to znači da će tijela poput AZOP-a, AZTN-a HNB-a, Hanfe i Hakoma imati neke nove izazove i bilo bi dobro da su spremni na paradokse situacija u kojima će se naći.