Najnoviji podaci Ureda za ekonomsku analizu (BEA) pokazuju da je američko gospodarstvo doživjelo dva uzastopna tromjesečja negativnog rasta realnog BDP-a (prilagođenog inflaciji). To je u skladu s popularnom definicijom recesije.

Međutim, ekonomisti su napomenuli da svako službeno proglašenje američke recesije mora doći od Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja (NBER), koji pažljivo procjenjuje različite mjesečne makroekonomske pokazatelje uočene tijekom duljih razdoblja.

S obzirom na intenzitet ove rasprave u medijima, moglo bi se pomisliti da su popularne i službene procjene često u suprotnosti jedna s drugom. Ali nije tako.

Od 1948. godine, a prije trenutačne epizode, podaci Ureda za ekonomsku analizu o realnom BDP-u otkrivaju deset razdoblja s dva ili više uzastopnih tromjesečja negativnog rasta – 1949., 1954., 1958., 1970., 1975., 1980., 1982., 1991., 2009. i 2020. godine – koja sva odgovaraju konačnom proglašenju recesije Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja.

Drugim riječima, mjerni podatak “dva uzastopna tromjesečja” nije imao lažno pozitivnih rezultata od 1948. godine. Ako se konačna prosudba Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja prihvati kao istina, mora se prihvatiti i da su dva uzastopna tromjesečja negativnog rasta realnog BDP-a dosljedno predviđala recesiju u posljednje 74 godine.

Naravno, od 1948. bilo je nekoliko slučajeva u kojima je Nacionalni ured za ekonomska istraživanja proglasio recesiju bez povezanog pada realnog BDP-a od dva tromjesečja: naime, blage recesije 1960.-1961. i 2001. godine.

To su bili lažno negativni rezultati, pri čemu nepostojanje dva uzastopna tromjesečja pada BDP-a nije jamčilo izostanak recesije. Ali, naravno, ovo razmatranje nije relevantno za 2022. godinu.

Utjecaj demobilizacije
Još prije 1948. godine došlo je do lažno pozitivnog rezultata 1947. godine, kada uzastopna tromjesečja pada BDP-a nisu rezultirala time da je Nacionalni ured za ekonomska istraživanja proglasio recesiju.

No, u ovom slučaju, Nacionalni ured za ekonomska istraživanja vjerojatno je (i razumno) uzimao u obzir činjenicu da je smanjenje BDP-a u razdoblju 1946.-1947. bilo potaknuto demobilizacijom iz Drugog svjetskog rata.

Prepoznao je da oslobađanjem gospodarskih resursa zbog smanjene vojne potrošnje gospodarstvo dobro posluje unatoč padu realnog BDP-a. U svakom slučaju, to se razmatranje također ne primjenjuje 2022.

Analiza poslovnog ciklusa Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja nadilazi realni BDP kako bi se razmotrili mjesečni podaci o osobnom dohotku, zapošljavanju, rashodima potrošača, veleprodaji i maloprodaji te industrijskoj proizvodnji.

No, iako su prednosti razmatranja mjesečnih podataka jasne, nije očito da taj niz varijabli inače nadilazi BDP, što je već široka ekonomska mjera koja ponderira sektore u skladu s njihovim doprinosima proizvodnji i stvaranju prihoda.

Analogno tome, izračuni BDP-a sada Banke federalnih rezervi Atlante razmatraju širok raspon visokofrekventnih podataka, ali samo u mjeri u kojoj pomažu u predviđanju realnog BDP-a unošenjem trenutnih uvjeta.

Dobra strategija istraživanja za poslovne cikluse je, dakle, usredotočiti se na veličinu i trajanje kretanja samog realnog BDP-a, kao što to čini ekonomist James D. Hamilton u svom indeksu pokazatelja recesije Econbrowser. U svakom slučaju, zaključci o recesiji iz podataka o BDP-u slični su onima koje je predstavio Nacionalni ured za ekonomska istraživanja.

Jedan od argumenata koji se pojavio u trenutačnoj raspravi jest da bi se brojke američkog BDP-a za prva dva tromjesečja 2022. na kraju mogle revidirati do te mjere da više neće pokazivati dva uzastopna pada. Takve revizije su moguće, naravno; ali nepredvidljive su.

Od svih revizija podataka o BDP-u od 1965. godine (dostupnih od Banke federalnih rezervi u Philadelphiji), jedini put kada je jedan od deset spomenutih slučajeva pada BDP-a u dva tromjesečja promijenjen bilo je 1980. godine.

Budući da početni podaci za treće tromjesečje 1980. nisu pokazali pad BDP-a, taj se slučaj na temelju početnih podataka ne bi klasificirao kao pad BDP-a za dva tromjesečja. Međutim, ta izmjena ne bi promijenila zaključak pada BDP-a za dva tromjesečja.

Jako tržište rada
Drugi argument, koji je ponudila američka ministrica financija Janet Yellen, jest da Nacionalni ured za ekonomska istraživanja sadašnji pad ne označava kao recesiju zbog jakog američkog tržišta rada.

No, iako je istina da je zapošljavanje jedna od serija podataka koju Nacionalni ured za ekonomska istraživanja uzima u obzir, nema razloga misliti da će ova varijabla – čak i ako ostane jaka – sama odrediti krajnje proglašavanje recesije.

Iako zaposlenost obično pada tijekom recesije, bilo je nekoliko slučajeva kada je zaposlenost na platnim listama rasla ili ostala otprilike stabilna znatno nakon početka recesije koju je odredio Nacionalni ured za ekonomska istraživanja: od prosinca 2007. do ožujka 2008.; od siječnja do travnja 1980.; od studenog 1973. do listopada 1974.; i od prosinca 1969. do travnja 1970.

Jedna jasna prednost mjere od dva uzastopna tromjesečja je ta što je pravodobna i ne zahtijeva čekanje na objavu Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja da je počela recesija.

Od formiranja Odbora za datiranje poslovnog ciklusa Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja 1978. godine, zaostajanje između početka recesije (kako je na kraju procijeni Nacionalni ured za ekonomska istraživanja) i najave početka pada u prosjeku je bilo sedam mjeseci.

Ova odgoda mogla bi se svidjeti administraciji američkog predsjednika Joea Bidena ako potraje dulje od izbora na polovici mandata u studenom, ali je inače neprivlačna.

Zaključak je da, s najavom pada BDP-a u dva tromjesečja od 28. srpnja, možemo biti vrlo sigurni da je američko gospodarstvo ušlo u recesiju početkom 2022. godine.

© Project Syndicate, 2022.