Novi šef Holcima siguran je u oporavak građevinske industrije u Hrvatskoj

Autor: Tomislav Hrastovčak , 05. srpanj 2013. u 09:33
Alan Šišinački

A. Šišinački preuzeo je 1. srpnja mjesto predsjednika Uprave Holcima u RH.

Alan Šišinački preuzeo je 1. srpnja mjesto predsjednika Uprave Holcima u Hrvatskoj, nakon 11 godina profesionalne karijere u kompaniji. Naime, Holcimu se pridružio 2002., na mjestu asistenta predsjednika Uprave Holcima u Hrvatskoj, a od 2003. bio je direktor marketinga i prodaje. Godine 2006. započeo je međunarodnu karijeru u Holcim Grupi kao direktor marketinga i prodaje u regiji Holcim North Danube, gdje je bio zadužen za tržišta Slovačke, Češke i Austrije. Početkom 2009. preuzeo je dužnost predsjednika Uprave Holcima u Slovačkoj i Austriji. Šišinački za Poslovni.hr govori detaljnije o svojim ciljevima, planovima i profesionalnoj karijeri.

Koji su Vaši ciljevi i planovi na čelnoj funkciji kompanije?
 
Budući da sam na čelo Holcima u Hrvatskoj  došao prije samo nekoliko dana, najprije bih želio steći detaljan uvid u sve segmente poslovanja kompanije. To namjeravam učiniti tako što ću tijekom idućih nekoliko tjedana obići sve Holcimove lokacije u Hrvatskoj i razgovarati s ključnim ljudima te saslušati njihova dosadašnja iskustva, kao i prijedloge i vizije o budućnosti naše kompanije. Na temelju dobivenih informacija i moje vizije uspješne kompanije predstavit ću detaljne ciljeve i plan rada za idućih nekoliko godina. Naravno, istovremeno planiram organizirati sastanke s kupcima kako bih čuo njihova razmišljanja i s njima podijelio svoje znanje i iskustvo. Isto tako, želio bih da zajednički razmotrimo mogućnosti i načine stvaranja dodatne vrijednosti, te da definiramo na koji način im Holcim može pomoći da postanu uspješniji i konkurentniji na tržištu.
 
Osnova uspjeha Holcima jest ulaganje u zaposlenike i omogućavanje njihovog kontinuiranog razvoja. Naši zaposlenici su prepoznati na tržištu rada kao vrhunski stručnjaci koji imaju proaktivni pristup i u potpunosti su predani poslu te su svjesni da je stvaranje dodatne vrijednosti za kupce naša osnovna zadaća i nit vodilja u svemu što radimo.
 
Uvjeren sam da ću svojim iskustvom, energijom i pristupom doprinijeti još višem stupnju izvrsnosti unutar Holcima u Hrvatskoj. To se, osim područja orijentiranosti prema kupcu, odnosi i na brigu o našim zaposlenicima kroz ulaganje u sigurnost i zaštitu na radu (tu sam mišljenja da si Holcim u Hrvatskoj za cilj mora zadati da bude primjer „najsigurnije kompanije u Holcim Grupi“), te na održivi razvoj kako bismo i dalje unaprjeđivali poziciju jednog od lidera na ovom području, promičući iskustvo koje govori kako je ispravan pristup i ulaganje u nove tehnologije najbolji mogući način brige o okolišu i budućim generacijama. Ostvarivanje prethodno navedenih ciljeva je preduvjet kako bismo ostvarili planirane financijske rezultate te osigurali dugoročnu financijsku stabilnosti kompanije.
 
Opišite nam kako je dosad tekao Vaš profesionalni put.
 
Karijeru sam započeo u civilnom sektoru, kao jedan od lidera studentske organizacije te osnivač i predsjednik GONG-a. Po struci sam dipl.ing strojarstva i brodogradnje, ali sam tek nakon poslijediplomskog studija iz menadžmenta počeo graditi karijeru u profitnom sektoru, i to kao asistent predsjednika Uprave Holcima u Hrvatskoj (tada je to još bila Tvornica cementa Koromačno). U Holcimu sam definitivno pronašao izvrsno okruženje za daljnji razvoj, edukaciju i napredovanje.Tako sam 2003. postao član Uprave zadužen za Marketing i prodaju, a nakon završenog MBA studija, početkom 2006. godine pružila mi se prilika da započnem međunarodnu karijeru u Holcim Grupi. Bila je to pozicija direktora marketinga i prodaje u regiji Holcim North Danube na kojoj sam bio zadužen za tržišta Slovačke, Češke i Austrije. Početkom 2009. postao sam predsjednik Uprave Holcima u Slovačkoj i Austriji. Od 1. srpnja 2013., preuzeo sam poziciju predsjednika Uprave Holcima u Hrvatskoj.
 
Imate višegodišnje iskustvo rada na stranim tržištima. Koje su ključne razlike u radu u inozemstvu u odnosu na Hrvatsku?
 
Svako tržište ima svoje specifičnosti i vrlo je teško i nezahvalno generalizirati, a još je teže ne biti subjektivan. Ipak, rekao bih da je na tržištima na kojima sam do sada radio prisutnija i zastupljenija suradnja proizvođača i kupaca. Naši su partneri u građevinskom sektoru zaista zainteresirani za suradnju temeljenu na zajedničkom timu stručnjaka (sastavljenom od predstavnika dobavljača i kupaca), kao bismo se fokusirali na pronalaženje rješenja koja bi svim zainteresiranim stranama dugoročno osigurala najveću moguću dodatnu vrijednost i što veću konkurentnost.
 
 U Hrvatskoj je, nažalost, još uvijek izražen problem naplate i to je dio svakodnevnog poslovanja. Zbog toga, umjesto ulaganja u izvrsnost i pronalaženja novih rješenja, sudionici na tržištu moraju poslovati s visokim rizikom naplate te ulagati velike napore i kapacitete u aktivnosti vezane uz osiguranje i proces naplate potraživanja. Naravno da i na drugim tržištima, točnije, onima u Slovačkoj, Češkoj i Austriji gdje sam bio aktivan posljednjih godina, ima problema s naplatom, ali rekao bih da je riječ o iznimkama, a ne o pravilu.
 
 Kako komentirate trenutno stanje u građevinskoj industriji, kako u Hrvatskoj tako i inozemstvu?
 
Trenutna situacija u građevinskom sektoru nije jednostavna, pogotovo ne na malim tržištima poput Hrvatske. Međutim, iskustvo je pokazalo da upravo taj sektor omogućuje pokretanje novih ekonomskih ciklusa. Izgradnja infrastrukture trebala bi biti osnovna pretpostavke rasta koja ostalim sektorima otvara mogućnosti za brzo stvaranje vrijednosti. Primjeri koji govore tome u prilog su Austrija, gdje se u kriznim godinama intenzivno ulaže u infrastrukturu, ili Slovačka s poznatim investicijama u visoko infrastrukturno opremljene logističke centre, koji potom postaju izuzetno atraktivni za strana ulaganja. Siguran sam da će do oporavka građevinske industrije u Hrvatskoj doći i to iz nekoliko razloga: operativa je danas izrazito dostupna (nakon izgradnje kapaciteta u građevinskom boomu, u periodu do 2008.), cijene operative i građevinskih materijala su dramatično pale te se kroz građevinski sektor osigurava visoka zaposlenost po jedinici uloženih sredstava i potiče novi ekonomski ciklus. 

Komentirajte prvi

New Report

Close