Ana Kljaić Balenović nedavno je imenovana direktoricom komunikacija i odnosa s javnošću za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu u kompaniji Coca-Cola Adria. Na tu poziciju stigla je iz tvrtke Henkel gdje je također radila u korporativnim komunikacijama. Ana Kljaić Balenović za Poslovni.hr priča o svom profesionalnom putu i novom radnom mjestu.
Kako izgleda Vaš prosječan radni dan na poziciji na poziciji direktorice komunikacija i odnosa s javnošću za Hrvatsku i BiH u u tvrtki Coca-Cola Adria?
Ne postoji tipičan ili prosječan radni dan jer se dinamika dnevnog rasporeda mijenja doslovce iz minute u minutu. Uspješno obavljanje mog posla ovisi o balansiranju između brojnih internih i eksternih elemenata s obzirom da mi je osnovna odgovornost vezana uz odnose s ključnim dionicima (stakeholders), ali i za odnose s javnošću te korporativne i brand komunikacije u dvije države, a sve u skladu s visokim standardima i izvrsnom poslovnom praksom koje na svjetskoj razini njeguje The Coca-Cola Company. U osnovi to znači koordinaciju i upravljanje aktivnostima odnosa s dionicima te identifikacija složenih pitanja i politika regulatorne prirode koji mogu ili već utječu na poslovanje tvrtke Coca-Cola Adria u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Pri tome mi je vrlo važno uspješno surađivati s brojnim kolegama unutar našeg sustava, a primarno s mojom kolegicom Boškom Trbojević, direktoricom komunikacija i odnosa s javnošću tvrtke Coca-Cola HBC, ovlaštenom punionicom tvrtke The Coca-Cola Company u Hrvatskoj i BiH. Imamo zajednički cilj, a taj je da pridonesemo pozitivnom ugledu tvrtke i njenih brandova te identificiramo važne čimbenike iz okoline koji mogu biti od presudne važnosti za tvrtku.
Možete li nam ukratko opisati Vaš dosadašnji profesionalni put?
Često za sebe znam reći da sam konzultant u duši, vjerojatno zato što je upravo konzultantski posao bio moj prvi doticaj s komunikacijama i odnosima s javnošću. Svoju karijeru započela sam u vrijeme kada pojam odnosa s javnošću gotovo da nije bio poznat u Hrvatskoj. Tek se nekoliko tvrtki time bavilo, a voditelji komunikacija i odnosa s javnošću u velikim trvtkama bili su više iznimka, nego pravilo. Počela sam kao pripravnik u komunikacijskom konzaltingu Mmd koji danas nosi ime Grayling i jedan je od vodećih globalnih konzaltinga u području odnosa s javnošću. Imala sam sreću raditi s vrhunskim ljudima unutar tvrtke, ali i s vrhunskim klijentima, na fantastičnim projektima i vrlo uzbudljivim kampanjama za vodeće globalne kompanije kao što su Visa, IBM, Tele2, Mars, Medtronic, Lenovo, Panasonic, Philips, Sanofi-Aventis, Carlsberg i drugi. Vrlo brzo sam napredovala unutar organizacije i u roku od pet godina, vodila sam lokalni ured i ključne klijente na pan-regionalnoj razini.
Nakon dugih godina konzultantskog rada, odlučila sam da je vrijeme da svoje iskustvo upotpunim radom unutar korporacije, a u to doba javila se odlična prilika u Henkelu gdje sam prešla na poziciju Voditeljice korporativnih komunikacija za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. U Henkelu sam se primarno bavila odnosima s medijima i internim komunikacijama, a od većih projekata izdvojila bih uvođenje nove vizije i vrijednosti na nivou korporacije gdje je uloga komunikacija bila ključna, kao i implementaciju novog korporativnog dizajna. Iako sam bila izuzetno zadovoljna u Henkelu koji mi je pružao brojne profesionalne izazove, krajem prošle godine odlučila sam se prihvatiti još jednog novog izazova te sam u siječnju 2013. godine započela svoju priču u Coca-Coli.
Što je bilo presudno u odluci o Vašem prelasku u Coca – Colu?
Tri su ključne stvari koje su me privukle ovom radnom mjestu. Prvo je Coca-Colin pristup poslovanju i ljudi koji tome doprinose. Kada dobijete iznenadni poziv kao onaj kojeg sam ja dobila iz Coca-Cole, a niste zapravo ni pomišljali o promjeni posla, jako pažljivo važete razloge za i protiv. Kako su se moji kontakti s ljudima u Coca-Coli intenzivirali te sam na brojnim razgovorima upoznavala menadžere iz različitih segmenata Coca-Colinog poslovanja, moj osjećaj da želim biti dio tog tima bio je sve veći i veći. Sada kada sa svim tim ljudima radim na dnevnoj bazi, drago mi je da me osjećaj nije prevario. Drugo je veliki izazov koji pruža ova pozicija. Konkretnije, upravo taj element odnosa s vladajućim strukturama i ključnim dionicima bilo je nešto što me oduvijek posebno interesiralo. Industrija osvježavajućih pića izuzetno je dinamična i puna izazova i upravo zato uspješno provođenje specifičnih Coca-Colinih komunikacijskih strategija ima važnu ulogu u uspješnosti poslovanja cjelokupnog sustava. Veseli me biti dijelom toga. I treće, Coca-Cola kao jedan od najvećih svjetskih brandova. Voditi komunikacije za jednu takvu tvrtku za mene predstavlja čast.
Što biste savjetovali svakome tko želi graditi karijeru u odnosima sa javnošću i srodnim djelatnostima?
Vrlo kratko: za uspjeh je potrebna dobra mreža kontakata, sposobnost konverzije tih kontakata u mjerljive rezultate te moć uvjeravanja i pregovaranja. Na tim vještinama i profesionalnom usavršavanju treba neprestano raditi, proaktivno tražiti prilike za profesionalni rast i učiti od boljih od sebe. Vjerujem da uspjeh u bilo kojoj profesiji, ne samo u odnosima s javnošću, u tom slučaju neće izostati.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.[emo_naivan]
@VasIsusK Pricas gluposti! Dionik je prijevod engleske rijeci “stakeholder” koji je u uporabi barem zadnjih desetak godina. Sva suvremena literatura i stručni rječnici navode taj prijevod kao relevantan. Bio on dobar ili loš, takav je. To je sad hrvatska riječ koja označava interesne skupine povezane s kompanijom. Ako imaš bolji prijevod, napiši knjigu i izbori se progurati ga u općeprihvaćenu terminologiju, umjesto da iz anonimnosti za ljude koji pišu općeprihvaćenim terminima nazivaš nepismenima ….a i cijelu jednu struku suvišnom.
@ siva: kakav ‘dionik’. O cemu pricas? Izmisljena rijec. Kao Stake je Udio/Dio pa od toga Dionik. To nema veze s vezom jer nitko u HR ne koristi tu rijec. To je kao da ja sad izmislim da je Segmentation od Podskupina u HR jeziku Podskupinjavanje. A znamo da nije nego je segmentacija. Ne seri. Prije cu se objesit nego zaposlit nekog da mi radi na ‘odnosima sa dionicima’. Jer ako ne znam sam odgovoriti novinaru na upit onda mi je bolje da odmah propadnem. Daj molim te. Napisi to nekom u poslovnoj komunikaciji i postici ces suprotno od onog sto zelis: nitko te nece razumjeti. Alergian sam na PRovce. U 9/10 slucajeva ne znaju nista o kompanijama koje kao zastupaju. Iskustvk iz prve ruke.
dao sam si truda da potražim definiciju jer se sjećam da su nas nešto tako za pojam dionik (wtf??) učili na faxu:
Pojam DIONIK ()označava ljude, skupine i organizacije koje svojim djelovanjem mogu utjecati na uspjeh ili neuspjeh neke središnje organizacije i na koje ta središnja organizacija svojim djelovanjem može utjecati. Najvažnije skupine dionika nekog poduzeća čine zaposlenici, kupci, distributeri i potrošači, dobavljaći, vlasnici i financijeri, vlade, parlamenti, pol. stranke i državna administracija, lokalna zajednica, ali i konkurenti.
eto, pričajmo i pišimo hrvatski 🙂
Uključite se u raspravu