Već devet godina, od 2005., Orco Property Group prisutan je u Hrvatskoj kao suvlasnik Sunčanog Hvara. Suosnivač Orca, Jean- Francois Ott, te je godine postao predsjednik NO Sunčanog Hvara, a čiji je još uvijek član, jer je Orco i danas većinski dioničar.
I ta se priča, međutim, primakla kraju- kako smo pisali u jučerašnjem broju Poslovnog dnevnika, uprava Sunčanog Hvara namjerava predložiti predstečajnu nagodbu. Orco se pojavio na otoku nakon bune Hvarana protiv najave da će tamošnji lanac hotela kupiti slovenske Terme Čatež. Umjesto Slovenaca, došao je Orco, no sukobi nisu prestali- gradonačelnik Hvara Pjerino Bebić učestalo je istupao protiv stranog ulagača. Ott je tada već imao iskustva s ulaganjima u tranzicijsku Europu. Čim su 1991. on i nekadašnji francuski bicikistički reprezentativac Bernard Gauthier osnovali nekretninsku tvrtku Orco u Luksemburgu, krenuli su u Češku. Od tamo se 1999. nastavljaju širiti i na druge zemlje- Njemačku, Poljsku, Rusiju, Slovačku, Hrvatsku. Nije se Orco sveo samo na Hvar. Tako je 2007. u novinama izašla najava da će sa na križanju Savske i Vukovarske srušiti nekoliko velikih objekata, pa tako i neboder Industrogradnje.
Na njihovu je mjestu planirano uložiti 200 milijuna eura u neke nove sadržaje. Graditi se trebalo po nacrtu slavnog arhitekte Daniela Libeskinda koji je tih dana posjetio Zagreb; Libeskind je prethodno za Orco u Pragu projektirao 92- metarsku Zlotu 44, najviši rezidencijalni toranj u Europi. Te je, 2007. godine Orco imao 300 milijuna eura prihoda i zapošljavao je 2.870 ljudi. Nekretnine Orca vrijedile su tri milijarde eura. Bio je vodeća tvrtka za razvoj nekretninskih projekata u istočnoj i srednjo Europi. Dionica je kotirala na nizu europskih burzi, pa tako i u Parizu i Frankfurtu. Naredne je godine Ott ušao i u NO Obonjan rivijere, gdje je bilo najavljeno ulaganje 100 milijuna eura. A onda je iznenada došla kriza, koja je skoro dokrajčila priču. Dugovi su se popeli čak do 1,6 milijarde eura, pa je skupina dioničara početkom 2010. sazvala izvanrednu skupštinu Orca i pokušala srušiti Otta. Nisu uspjeli, jer je nakon nekoliko izvršenih dokapitalizacija njihov udjel znatno umanjen.
Sam Ott, odnosno njegova tvrtka Ott & co, je još 2008. pao sa deset na svega 1,6 posto dionica- većinu njegovih dionica banka je morala prodati jer su bile založene kao jamstvo. U to je vrijeme dionica Orca gubila vrijednost po galopirajućoj stopi od deset posto dnevno. Na Hvaru su se mnogi ponadali propasti Orca. To se ipak nije dogodilo- tvrtka je preživjela, s Ottom na čelu. Osim s Hvaranima, Ott je imao problema i sa državom, a šef HFP-a Vedran Duvnjak vodio je protiv Orca skoro pa križarski rat. Tako je 2010. HFP raskinuo ugovor iz 2005., a kao razlog je navedeno što Orco nije ispunio svoje financijske i razvojne planove u Sunčanom Hvaru.
Tada je Orco pozvao Vladu neka napokon objavi njihov ugovor o javno privatnom partnerstvu."U pet godina investirali smo 55 milijuna eura. Ne slušajte otvorene napade i pakosne laži HFP-a", poručio je 2010. Ott radnicima Sunčanog Hvara. Zbog međusobnih tužbi pokrenuta je i arbitraža, a 2011. je relativno uspješno s bankama dogovoren reprogram kredita Sunčanog Hvara. Smanjen je temeljni kapital društva, a sve kako bi se smanjili nagomilani gubici te tvrtke i oporavila bilanca.Sunčani Hvar je ipak uredno bilježio gubitke- uz izuzetak 2011. U jednom trenutku tvrtki je bio blokiran račun usred ljetne sezone, a radnici su dobivali otkaze i prosvjedovali. Uprava se mudro dosjetila kako izbjeći poplavu loših vijesti- prestali su objavljivati podatke o poslovanju i zaradili opomenu Zagrebačke burze. Rezultat takve politike vidi se ovih dana.
Jean- Francois Ott CV
- 1965. rođen u Francuskoj
- 1991. u Luksemburgu osniva Orco Grupu,, prvi poslovi u Češkoj
- 1999. širenje Orca na Mađarsku, potom na druge tranz. zemlje
- 2005. Ott postaje predsjednik NO Sunčanog Hvara
- 2008. zbog krize se Ottov udjel u Orcu svodi na minimum
- 2010. dioničari Orca bezuspješno ruše Ottovu upravu
- 2014. Uprava Sunčanog Hvara najavila predstečajni postupak
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ovo je Tipicna prica kako se Hrvati odnose prema investitorima. Hvarani i danas misle da bi najbolje bilo da je Orco dao novac i pustio njih da i dalje rade sto hoce. I tu je kvaka. Naravno kad netko ulozi ozbiljne novce, onda itekako vodi brigu o povratu investicije. Notorna je cinjenica da u hotelima gdje nema jasnog vlasnika, a takav je do Orca bio Suncani Hvar, svi kradu. Kuhari kradu na normativima i kupovini namirnica. Konobari kradu na picima koja prodaju. Prodaja i recepcioneri kradu na popustima koje odobravaju gostima za cijenu sobe. Domacinstvo krade na sapunima, samponima i sl. U stvari svi kradu od hotela od kojega zive, a hotel tjeraju u propast. Direktori takvih drzavnih hotela kradu na nacin da rasprodaju alotmane stranim agencijama po cijeni od 50€ za sobu, to naprave u tjedan dana, a ostatak godine putuju po sajmovima po svijetu koji ne sluze nicemu, festaju po priredbama tipa Turisticki cvijet Hrvatske i slicno.
I onda dodje strani ili domaci investitor koji sve to ukine i naravno da su svi protiv njega. Izmisljaju se optuzbe i objede na racun investitora i tjera ga se iz Hrvatske. Ide se u predstecajnu nagodbu kako bi se sve vratilo na staro.
To je tipicni hrvatski slucaj, a varijante se mogu naci u svim poslovnim podrucjima, kad su investitori objeseni na stup srama i potjerani.
Orco nije idealan, ali dosao je da ulozi novac i zaradi. To je sukus svega. No, napravio je tipicnu gresku – mislio je da i Hvarani zele raditi i unaprijedjivati turizam od kojega zive. Stvar je sasvim drugacija. Hvarani (ali i Dubrovcani, Bracani, Korculani, Porecani itd) ne zele raditi vise od 3 mjeseca, a i to im je previse, a ostatak godine se zele odmarati i kritizirati sve one koji zele njih promijeniti. Cudim se da Orco kao i brojni drugi investitori nikad ne naprave analizu svijesti lokalnih zajednica u koje zele investirati. Oni svi obicno dodju ljeti na Jadran, zaljube se u nase prirodne i povijesne ljepote i misle da se tu moze napraviti ozbiljan posao. I tu su u sistemskoj greski te nakon par godina pobjegnu iz Hrvatske glavom bez obzira.
Zato vec godinama za investiranje u Hrvatsku vazi parola ABC – Anything But Croatia. I bojim se da ce to jos generacijama tako biti jer duh nerada i uravnilovke je sve jaci i sve prisutniji. Tko bi rekao, prije dvadeset godina vapili smo za kapitalizmom, a sad bi se svi vratili u socijalizam.
Ne slažem se s tvrdnjama- da Orco grupa nije brinula o Hvaru i uložila
maksimalne napore na modernizaciji ključnih Hvarskih hotela-….Amfore, Rive,
itd itd…
Ako ste bili u njima , prije i poslije, onda shvaćate ogromnu razliku u
suvremenoj i kvalitetnoj ponudi Hvara, koja se nikada uz Pjerina – ne bi dogodila…
I dalje bi za doručak servirali margarin i najjeftinije salame, razrijeđene
sokove, dok su u hotelskim kuhinjama, nestajale namirnice……….
a na recepciji dogovarali smještaju , iza ugla….
Orco smeta, lokalnim mešetarima, jer im je odnio glavninu zarade…
Kad sam iz HotelA Amfora, došetala do Pokonjeg dola, na kavicu,
iznajmljivačica Maja, rekla mi je:…Što ste ludi da dajete 1000 kuna
za sobu…. ? …..što niste došli k meni…dala bih Vam sobu jeftinije..
Kad sam slijedeće ljeto, na internetu htjela rezervirati apartmane za ljeto,
prvi red do mora…. rekli su mi….A odakle ste ??? Ne, ne primamo domaće,
čuvamo za stalne goste iz Njemačke…..ma čuvajte i idite u krasnu…PČM….
Ne znam detalje problema… ALI, ORCO je dao puno u razvoj HVARA ,
problme je samo u tome- ŠTO NEMA DRUGIH SADRŽAJA, a 60 dana ŠPICA
SEZONE, nije dovoljno za pokriće svih troškova…….
takav kakav je orco je od kokošarnika napravio eksluzivnu destinaciju, i danas se može vidjeti kako uz luksuzne hotele, koji bi se lako mogli svrstati među najljepše na svijetu, stoje prilonjene primitivne betonjare, gdje se rentaju primitvni “apartmani”, a kao najveći svoj adut navode upravo blizinu tih hotela i uređenog okruženja.
lokalna lijenost i primitivizam jednostavno ne dopuštaju da se stvari pomaknu s mjesta i da se krene u neku budućnost. dok sve ne propadne i tamošnja ekonomija ne dođe na svoju prirodnu civilizacijsku mjeru – pomoćni poslovi u poljoprivredi i sitno stočarstvo – tamo se ne može očekivati nikakav pomak.
svako ljeto će se u ovakvim novinama objavljivati članci o “novim turističkim uspjesima” i “povećanju broja noćenja” u sezoni koja traje cijelih 35 dana, a tamošnja ekonomija ovisi o lažnim mirovinama i invalidninama te ogromnim cjelogodišnjim dotiranjima linija pomorskog prijevoza.
Uključite se u raspravu