HAC-ov zviždač nastavlja borbu za razvoj civilnog društva

Autor: Saša Paparella , 17. listopad 2014. u 15:35
Mijat Stanić, sindikalni lider/ Patrik Macek/PIXSELL

Referendum protiv monetizacije autocesta okupio je oko ideje kontrole vlasti i zaštite javnih interesa cijeli niz sindikata, sindikalnih središnjica i organizacija civilnog društva.

Dogodilo se i to – u nečem su se složili Božidar Kalmeta, bivši HDZ-ov ministar prometa i Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata.

Stanić je jedan od suorganizatora inicijative Ne damo naše autoceste!, čiji je cilj referendumom spriječiti davanje tih prometnica u koncesiju, a Kalmeta je javno izjavio da HAC-ov promet i prihod svake godine raste, pa bi monetizacija bila ogroman gubitak za hrvatski  proračun.  "Ne bih volio da zato jer smo se oko nečeg složili Kalmeta povuče tužbu protiv mene, jer želim da raščistimo njegovu ulogu u aferama oko cestogradnje, gdje je učinjena šteta od barem 15 milijardi kuna. On je bio ministar u vrijeme te velike pljačke i na temelju dokumenata koje sam vidio uzeo sam si za pravo tvrditi da je upravo on organizirao, upravljao tim procesom i kadrovski postavio ljude koji će to provesti", rekao nam je Stanić, koji je Kalmetu zbog toga kazneno prijavio.

Doduše, i Kalmeta je još lani najavio tri kaznene prijave protiv Stanića. "U međuvremenu je odustao od njih, vjerujem da su mu pravni savjetnici rekli da ti procesi nemaju smisla jer nema argumenata, pa se odlučio na građansku parnicu. Te prijave su ionako imale za svrhu stvoriti pritisak, jer kad počnete pričati o kriminalu odmah vas počnu  ribati, pokušavaju vas osramotiti u javnosti, osiromašiti, psihički destabilizirati, a sve to samo da odustanete. Međutim, ja sam odluku donio hladne glave, imam dokumentaciju i inzistiram da DORH  sve istraži do kraja", kaže. Stanić ne samo što se u nečemu složio sa Kalmetom, već u nečem daje za pravo i bivšem premijeru Ivi Sanaderu, kojeg se između ostaloga prozivalo i zbog izgradnje čvorišta prema njegovom rodnom selu.

"Niti jedno čvorište nije viška, jer svim ljudima koji gravitiraju autocesti treba omogućiti izlazak na nju. Fustrira kad vam prolazi ispred kuće, a ne možete do nje. Autocesta je razvojni projekt i treba otvarati čvorište svagdje gdje žive ljudi- pa i Sanaderove Dugobabe sada bolje žive. Pitanje je samo imamo li novca za to, jer svako čvorište košta  50 do 80 milijuna kuna", kaže sindikalac koji već pet godina pokušava doći glave lopovima umiješanima u pljačku državnog novca. Mijat Stanić je rođen u Bosanskoj Posavini, preselio je u Hrvatsku upisavši srednju školu u Bosanskom Brodu, a u HAC-u se zaposlio 1988. Bio je član HSS-a u BiH, potom i hrvatskog HSS-a,  a iz politike je izašao kad je 2003. izabran za predsjednika cestarskog sindikata.

 

5godina

Stanić pokušava istjerati istinu o aferi HAC

Već je ranije bio aktivist, najviše se bavio izbjeglicama iz rodne BiH, suosnivač je HNV-a BiH. S upravom HAC-a došao je u sukob shvativši da se zbog pljačke novca smanjuju plaće zaposlenicima, a 2009. postao je zviždač.   "Prva sam išao prema medijima sa objavama, a tek onda sa kaznenim prijavama. Znao sam  da me državni aparat ne može zaštititi od osveta jer sam ušao u okršaj s mafijom koja je izvukla puno novca. Vjerujem da je javnost puno bolja zaštita od policije. Nisam imao većih neugodnosti ili prijetnji, sve se svelo na sitnija podmetanja. Neko vrijeme, kad su hapsili prvu garnituru u HAC-u, imao sam policijsku zaštitu- htio sam odbiti, ali su mi u MUP-u rekli da se o tome mene ne pita, jer je njihova procjena bila drugačija", kaže Stanić.

Sindikat kojeg vodi već godinama podržava akcije civilnog društva. Tako su 2011. sudjelovali su u akcijama Živog zida, u obrani Varšavske… Inicijativa Ne damo naše autoceste! začeta je u ljeto 2013., a u njoj sudjeluju dva cestarska sindikata, sedam organizacija civilnog društva i pet sindikalnih središnjica koji su se našli na zaštiti javnih interesa i dobara. U prva četiri dana sakupili su preko 160.000 potpisa."Nema dobre vlasti bez dobro kontrolirane vlasti, takva se vrlo brzo odmakne od interesa građana. Prava građana su puno veća tamo gdje je razvijenije civilno društvo. Otvorili smo široku frontu, povezali se s udrugama civilnog društva jer su one bliže građanima.

Također su kreativnije, maštovitije oko konkretnih akcija, daju nam ideje za performanse kakav je bio pred zgradom Vlade, sa istaknutom cifrom od 80 milijardi kuna kojih se odričemo monetizacijom autocesta. Sindikati pak imaju više članova, bolju infrastrukuru, povezaniji su a i imaju dovoljno novca da akciju izguraju do kraja… Ova će akcija možda biti začetak jedne šire akcije, stvaranja građanske kritične mase koja će motriti na svaku buduću vlast". U zamjenu za odustajanje od koncesije, Stanić nudi rješenje. "Voljni smo se svi odreći neke svote novca da se vrati dio državnih dugova, ali tek onog trenutka kad vlast bude dosljedna, uvjerljiva i ponudi rješenja, neki dinamički plan izlaska iz krize. U tom nam slučaju niti referendum ne bi trebao".

Biografija

  • 1962. rođen u Stanićima (Derventa, BiH)
  • 1976. upisao u srednju prometnu školu u Slavonski Brod 
  • 1988. zaposlio se u HAC-u  
  • 2002. završio višu prometnu školu
  • 2003. izabran za šefa cestarskog sindikata 
  • 2009. počeo s prozivkama zbog pljačke RH kroz cestogradnju  
  • 2013. predao DORH-u kaznenu prijavu za udruživanje u zločinačku organizaciju protiv Kalmete i suradnika

Komentirajte prvi

New Report

Close