HEP – Operator distribucijskog sustava ovih je dana dobio novu Upravu. Predsjednikom je imenovan tvrtkin menadžer i voditelj Elektre Zagreb Anton Marušić, a dosadašnji direktor Davor Sokač ostao je u Upravi.

Marušić je, prema pisanju medija, bio jedan od kandidata za čelno mjesto u HEP-u, na koje je nakon smjene Frane Barbarića postavljen Vice Oršulić.

Karijeru gradi u HEP-u

Anton Marušić rođen je 1985. godine, a 2009. diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, Zagreb.

Gotovo u potpunosti poslovna karijera vezana mu je uz HEP, a u struci ga cijene kao iznimnog stručnjaka, zaslužnog za uvođenje daljinskog sustava očitanja u DP Elektra Zagreb te uvođenje ručnih terminala za očitanja. Između 2009. i 2015. godine radi u HEP Operatoru distribucijskog sustava d.o.o. DP Elektra Zagreb, a od 2015. do 2017. radi u HEP Opskrbi plinom d.o.o. Godinu kasnije proveo je u regulatornom organu FERK. Od 2017. do 2018. radi u HEP d.d. Sektor za strategiju i razvoj.

U sektoru za strategiju i razvoj HEP d.d. radio je na analizi i izradi modela elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske s uključenim spojevima prema drugim državama u regiji, sudjeluje u timovima za realizaciju vjetroparkova i sunčanih elektrana.

Nema nikakve sumnje da će glavni Marušićev posao idućih godina biti realizacija dugoročne strategije HEP-ODS-a. Za obnovu postojećih i izgradnju novih dalekovoda, mreža i druge infrastrukture za opskrbu električnom energijom HEP će do 2033. godine uložiti 2 milijarde i 420 milijuna eura, stoji u prijedlogu Desetogodišnjeg plana ulaganja tvrtke HEP-ODS, koja je dio istoimene grupe za distribuciju električne energije, a koji je objavljen prošle godine.

Riječ je o dugo očekivanom investicijskom planu jer je država odlučila dodatno potaknuti izgradnju solarnih elektrana i vjetroelektrana s povećanjem udjela obnovljivih izvora energije u energetskom miksu zemlje, čiji uspjeh izravno ovisi o stanju mreže koju održava HEP-ODS. Vlasnici solarnih i vjetroelektrana, podsjetimo, proteklih godina prozivali su HEP-ODS zbog cijene, brzine i načina priključenja elektrana na mrežu, smatrajući sporu proceduru priključenja jednim od ključnih uzroka nedovoljnog razvoja obnovljivih izvora.

Investicijski plan u fokusu

Prema planu, u periodu do 2025. očekuje se veliki porast opterećenja u sljedećim Elektrama: Zabok, Bjelovar, Osijek, Vinkovci, Slavonski Brod, Pula, Rijeka, Split, Dubrovnik, Sisak, Gospić i Virovitica. Umjereni porast bilježi se u istom periodu u Zagrebu, Varaždinu, Zadru, Šibeniku i Karlovcu, a malo opterećenje očekuje se u Čakovcu i Koprivnici. U periodu 2026.-2030. veliki porast opterećenja HEP ODS očekuje samo na području Elektre Šibenik.

Smjena generacija

Samo manji dio obiteljskih tvrtki ima konkretan plan nasljeđivanja

Savjeti stručnjaka

Zašto je usavršavanje engleskih komunikacijskih vještina ključno za poslovni uspjeh

U planu ulaganja HEP-ODS-a ističe se i da će ovu godinu u energetici obilježiti povećanje ulaganja u obnovljive izvore energije, elektrifikaciju prometa te izgradnju punionica za električna vozila. Tvrtka će 25 posto plana potrošiti na mrežu i opremu napona do 0,4 kilovata koju koriste male solarne elektrane i punionice za električna vozila, ali zasad s neizvjesnim učinkom takvih ulaganja na cijenu priključka na mrežu. Naime, kako stoji u planu, čeka se nova odluka HERA-e o cijeni mrežnog priključka.

Dio ulaganja HEP-ODS-a ići će i u uvođenje novih, naprednih brojila za kućanstva i tvrtke. Uvest će se brojila na daljinsko očitanje, a u planu je rok za ugradnju 2029. godina, bez detalja koliko će ih biti postavljeno i u kojim godinama. Oko 12 posto od planiranih 2,4 milijarde eura ulaganja HEP-ODS-a izdvojit će se za, kako stoji u planu, mjerne uređaje, sekundarne sustave i razvoj. Do sada su napredna brojila ugrađena u gotovo 50 posto tvrtki i 13 posto kućanstava.

Vrijednost ulaganja HEP-ODS-a iznosi u prosjeku 207,4 milijuna eura godišnje u prošloj, ovoj i idućoj godini, da bi se u razdoblju od 2027. do 2033. smanjio na 114,4 milijuna eura godišnje.