Sve glasnije priče o Bellabeatu i Rimac automobilima kao potencijalno prvim hrvatskim jednorozima, odnosno startupima koji imaju potencijal dosegnuti tržišnu vrijednost od milijardu dolara, zagolicale su interes domaće fondovske industrije.

Veći igrači okupljeni u Hrvatsku private equity i venture capital asocijaciju (HVCA) zainteresirani su da država ne samo ubrza razvoj domaćeg startup ekosustava, već da mu pokloni i veću pozornost kako takvi startupi ne bi morali iseljavati sjedišta izvan domovine. Mirna Marović, predsjednica HVCA kaže da ulaganje od 0,1 posto BDP-a u VC ubrzava rast BDP-a za četiri puta. Po podacima HNB-a, Marović govori o ulaganju od najmanje 334,2 milijuna kuna u stvaranje domaće VC industrije.

Rast BDP-a
"Istraživanja su pokazala da se takvim potezom može rast BDP-a ubrzati četiri puta, a primjeri Estonije i Izraela pokazuju da to nije nešto što nužno mogu izvesti samo velike države već i one poput Hrvatske te tako pokrenuti gospodarstvo", kaže Marović. Dodaje da se na nedavno održanom skupu bankara, najvećem dosad, jer je okupio 250 top ljudi iz te industrije, i od bankara i od guvernera HNB-a Borisa Vujčića mogla ćuti ista poruka, a to je da nedostaje kapitala za pokretanje gospodarstva i da taj kapital ne može doći iz banaka.

"A taj kapital postoji, jer država može za jačanje malog i srednjeg poduzetništva iz EU strukturnih fondova do 2020. bespovratno povući milijardu eura, a dosad je za financiranje SMB-a kroz VC isplanirala povući tek 10 milijuna eura i na početak realizacije toga čeka se od prošlog ljeta", kaže Marović. Vjenceslav Terzić, predsjednik Uprave Quaestusa PE kaže da nije tajna da je Hrvatska po pitanju povlačenja sredstava iz EU fondova za PE i VC industriju najneuspješnija država u Europi.

Navodi da nismo povukli još ni tih 10 milijuna eura, a potencijal je do milijardu eura. "Sve nove članice Unije nešto su napravile po tom pitanju, primjerice na Baltiku se vidi odličan uspjeh, a u Hrvatskoj s jedne strane imamo potražnju za VC kapitalom i s druge strane imamo bogate mirovinske fondove koji nemaju u što ulagati, jer im nedostaju takvi VC fondovi", kaže Terzić.

Razvoj ekosustava
Krunoslav Šimatović, direktor direkcije za upravljanje ulaganjima Nexus PE-a kaže da fondovska industrija ne može sama krenuti u to, kako zbog veličine tržišta tako i zbog sadašnjeg stupnja razvoja tržišta. "Država bi to morala imati za cilj, trebala bi raditi na osnaživanju cjelokupnog startup ekosustava, uključujući razvoj VC fondova, i onda bi hrvatska IT industrija, koja danas aktivno traži VC kapital, mogla ovdje pronaći neophodni kapital", kaže Šimatović. Navodi da želimo li vidjeti sto VC ulaganja u hrvatski IT ovdje treba biti prisutno desetak VC fondova od kojih su neki lokalni.  

Mihovil Barančić, poslovni anđeo i suosnivač ZIP-a kaže da je presudno da država ravnomjerno podupre razvoj svih dijelova startup ekosustava i da taj proces ubrza. "Idealno bi bilo da imamo desetak dobrih inkubatora, šest akceleratora i dva VC fonda te da svi imaju dovoljno kapitala  za rad kako bi godišnje na tržište mogli izbaciti barem 50 startupa od čega 3-5 dobrih", kaže Barančić. Pojašnjava da je to nužno, jer startupi sazrijevaju kao ljudi, samo brže, tijekom dvije-tri godine.

 "Bugarski VC LAUNCHub i Eleven pokazali su da doljevanje kapitala iz EU fondova i to uz pomoć države funkcionira, čak su potaknuli neke hrvatske startupe da izađu iz garaže i otkriju se javnosti i zato bi bilo dobro da Hrvatska usvoji model poboljšanja operativnih programa kako to radi Velika Britanija, svaki kvartal nešto poboljšaju da bi izvukli više sredstava iz EU fondova, a ne jednom u šest godina", zaključuje Barančić.