Prvi hrvatski venture capital (VC) fond, nužan za ekspanziju perspektivnih startupa na svjetsko tržište, prema najavama iz Vlade, trebao je biti pokrenut do kraja ove godine.

No, sada se sve više govori o 2016. ili 2017. godini kao izglednijima za realizaciju tog projekta.Dobro upućeni izvori iz branše tvrde pak da i dalje postoji šansa da se taj projekt realizira prije ako Ministarstvo financija i Ministarstvo poduzetništva daju zeleno svjetlo HAMAG-BICRO-u da od Svjetske banke uzmu zajam od 40 milijuna eura. Svjetska banka, kako neslužbeno, doznajemo sama nudi rješenje. Dala bi 40 milijuna eura s kojima država može pokrenuti VC fond odmah, a zatim bi se taj zajam za dvije do tri godine mogao pokriti istim iznosom koji se za tu svrhu očekuje iz strukturnih fondova EU."Time bi se kupile dvije do tri godine financijske podrške koje startup zajednici u Hrvatskoj trebaju već sada", tvrdi naš izvor.

Kreće akcelerator
Da je tome tako, pokazuje primjer Zagrebačkog inkubator poduzetništva (ZIP) koji planira do jeseni pokrenuti prvi domaći poslovni akcelerator ili, kako ga oni skromno nazivaju, predakceleracijski program.Mihovil Barančić, suosnivač ZIP-a, pojašnjava kako je jedna od glavnih razlika između postojećih inkubatorskih programa i novog predakceleracijskog u novcu."Novi program na čijoj realizaciji radi ZIP omogućio bi nam da s investicijama od 10 do 15 tisuća eura uđeno u perspektivne startupe i omogućimo im da si kupe softver, unajme ljude ili pak plate usluge koje su im potrebne da stvore neku bazu s kojom mogu početi baratati nekim ozbiljnijim poslovnim pokazateljima, a to je ono čega u Hrvatskoj dosad nije bilo", kaže Barančić.

Do prije tri-četiri godine u Hrvatskoj je bilo teško pronaći perspektivne startupe. Onda se počelo pričati o uspješnim primjerima, gdje su američki i slovenski VC fondovi uložili novac u hrvatske startupe poput Shout'Ema, GoHomea i Farmerona. Dvije do tri posljednje godine niknula je osnovna infrastruktura koja povezuje startupe, odnosno poslovni inkubatori, te paralelno s njima coworking prostori. Tri najveća domaća inkubatora nalaze se u Zagrebu.Riječ je o ZIP-u, iza kojeg stoje poslovni anđeli, mahom okupljeni iza CRANE-a, zatim CORE Incubatoru, iza kojeg stoji VC fond iz Abu Dhabija Core Commercial Investments, te The Inkubatoru, koji je pokrenula mreža coworking prostora ImpactHUB.

Barančić pojašnjava da su sada spremni za iduću fazu. "Potrebno je lokalnoj startup zajednici ponuditi nešto više, ali također proširiti bazu iz koje dolaze startupi ne samo na ostatak Hrvatske već i na druge države u regiji", kaže Barančić.Drugi zagrebački inkubator, CORE Incubator, čini se, već je postigao upravo to. Službeno, nisu bili zainteresirani za razgovor. Neslužbeno pak informacije koje cure iz ovog inkubatora upućuju na to da su dosad uložili svote do 50 tisuća dolara u zamjenu za najmanje 30 posto udjela u vlasništvu, i to u deset startupa. Pet ih je iz Hrvatske, a ostali iz regije. Usto, ovaj inkubator uz investiranje u startupe ujedno radi na vlastitim takvim projektima. S kolikom uspješnošću, ni o tome zasad nema podataka.

Nedostaje novac
Hermes Arriaga, voditelj The Inkubatora, trećeg u nizu zagrebačkih poslovnih inkubatora i prvog koji je specijaliziran za projekte iz socijalnog poduzetništva, kaže da se startup ekosustav u Hrvatskoj razvija polako. Navodi da od srijede kreću radionice, mentorstva i predavanja za prvu generaciju inkubatorskog programa koji su osmislili."Izabrali smo 15 projekata koji su iznimno raznovrsni ne samo po tome iz kojih industrija dolaze već i u razinama do koje su razrađeni štop pokazuje da ima mnogo potencijala, ali isto tako i još mnogo potrebe za edukacijom", kaže Arriaga.Pojašnjava da nije bilo lako skupiti veći broj kvalitetnih startupa, a sličan problem navodi i Barančić iz ZIP-a. Obojica se slažu da nije problem u nedostatku ideja već tome da je potrebno još mnogo truda uložiti u edukaciju potencijalnih poduzetnika, razmišljanje o tome kako neku ideju učiniti isplativom, ali isto tako i u rješavanje sve većeg problema nedostatka ponude novca.Barančić kaže da zna za niz timova koji se trenutačno ne javljaju inkubatorima u Hrvatskoj jer im oni ne mogu ponuditi investicije.

"Za to su potrebni akceleratori i VC fondovi, a poticanje njihovog razvoja sada bi trebao postati prioritet", kaže Barančić.Kada se pogleda uspjeh hrvatskih crowdsourcing kampanja, koje su sve učestalije, te koje su ukupno u Hrvatsku dovele blizu dva milijuna kuna kapitala, vidljivo je da problem nije samo u novcu već i u regulativi. To je tim očitije jer će ZIP da bi došao do kapitala za predakceleracijski program i investicije u startupe u Zagrebu po svemu sudeći dio posla morati obavljati preko Londona.

Podrška velikih
Mihovil Barančić iz ZIP-a pojašnjava da traže model kako to realizirati preko britanske crowdfunding platforme Seedrs. U tom je slučaju izvjesno da bi ZIP mogao otvoriti tvrtku u Londonu koja bi mu omogućila da poveže investitore iz drugih europskih država te ih potakne da ulože u startupe u Hrvatskoj."Nema razloga da se mi u Hrvatskoj susprežemo od izlaska na međunarodno tržište, čak i u području poslovno-inkubatorskih i akceleratorskih programa jer ono što sam imao prilike vidjeti vani ukazuje da radimo dobar posao i u dosta slučajeva dajemo veću vrijednost našim startupima", kaže Barančić.

I dok se čekaju veća sredstva i razvoj domaće VC scene, potvrda uspjeha inkubatora vidi se i u interesu velikih partnera iz korporativnog svijeta. ZIP tako prati Agrokor, Erste banka, Hrvatski telekom i Dell. S druge strane, Hermes Arriaga iz The Inkubatora kaže da je interes za sudionicima njihovog inkubacijskog programa pokazala Hrvatska etička banka."Svi IMpactHUB-ovi u Europi primijetili su da sve više ljudi otvara tvrtke zbog spoznaje da će teško pronaći posao radeći za nekoga pa pokušavaju sami promijeniti te stvari i otvaraju tvrtke", kaže Arriaga. 

Rješenje nezaposlenosti

U SAD-u startupi otvaraju radna mjesta

Razvoj startup ekosustava važan je jer se tako smanjuje nezaposlenost, ističu u branši. Kauffman Foundation, najveća američka zaklada posvećena poduzetništvu, o tome je objavila niz istraživanja. Među ostalim, Kauffman je proučavao podatke od 1977. do 2005. te zaključio da su startupi u SAD-u u tom razdoblju u pravilu otvarali tri milijuna novih radnih mjesta godišnje, dok su starije kompanije paralelno gubile po milijun radnih mjesta godišnje. Sličan pokazatelj zabilježen je i u Hrvatskoj, gdje je prema podacima Posoa.hr-a svaki drugi poslodavac koji traži radnike putem tog portala registriran kao jednostavni d.o.o.