Kraj godine početak je prodajne sezone za proizvođače informatičkih rješenja za poljoprivredu. Iako je najpoznatije domaće rješenje Farmeron, koji je usmjeren na povećanje efikasnosti stočarske proizvodnje i koji je s 4,1 milijun dolara investicije iskočio kao drugi najuspješniji hrvatski startup po privlačenju ulagača, polako se probijaju domaća softverska rješenja za povećanje efikasnosti ratarstva.
Kutinski Agrivi koji je prije mjesec dana na Startup Nations Summitu proglašen najboljim startupom na svijetu u 2014. godini objavio je da je u deset mjeseci od početka rada privukao 1500 korisnika u 80 država. Matija Žulj, osnivač Agrivija i prvi predsjednik udruženja MBA Croatia kaže da u idućoj godini žele narasti na 20.000 korisnika. U projekt je dosad uloženo 1,5 milijuna kuna, a prati ga i nekoliko domaćih privatnih ulagača. "Cilj nam je da Agrivi postane za poljoprivredu isto što je Amazon za trgovinu, odnosno da na jednom mjestu nudimo sve," kaže Žulj.
5000registriranih
korisnika ima osječki poljoprivredni portal Agroklub
Velike planove u razvoju rješenja za upravljanje poljoprivrednim farmama, tržišta za koje se očekuje da će se na svjetskoj razini do 2020. godine upeterostručiti na 5 milijardi dolara, imaju još dva veća i nekoliko manjih hrvatskih proizvođača softvera. Najaktivnija je trenutačno u prodaji osječka tvrtka SLink sa softverskom uslugom eGAP. Njihov portal Agroklub ima više od 5000 registriranih korisnika, a softver za povećanje efikasnosti poljoprivrede proizvodnje eGAP ima više od 600 korisnika. Poput mobilnih operatera korisnicima uz ugovor na dvije godine nude tablet za jednu kunu. Treći veći izazivač u poljoprivredi je čakovečka Pinova, koju koriste manji poljoprivrednici poput OPG-ova pa sve do Božjakovine i Agromeđimurja.
No, uz ova tri veća rješenja na tržištu su se pojavili i manji igrači poput AgroTimea, Agrometra i Agroproa. Država, uz to, želi razviti i vlastiti takav softver. Telekomunikacijski regulator Hakom lani je studenom preko natječaja naručio izradu rješenja Plodored, aplikacije koja bi poljoprivrednicima trebala olakšati evidenciju biljne proizvodnje. Privatni poduzetnici nisu oduševljeni stvaranjem državne konkurencije. No, ističu da je nužno ukazati domaćim poljoprivrednicima kako na postojećim njivama ostvariti veću dobit. Matija Žulj iz Agrivija procjenjuje da to prepoznaje deset posto od 160 tisuća malih poljoprivrednika u Hrvatskoj.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu