Hrvatska mreža poslovnih anđela (CRANE) i turska asocijacija mreža poslovnih anđela (TBAA) finale startup konferencije Pioneers of the Balkans, koja se održala krajem prošlog tjedna u Zagrebu, iskoristile su za učvršćivanje odnosa i dogovor oko buduće suradnje. Poslovni dnevnik razgovarao je sa Baybarsom Altuntaşom, predsjednikom TBAA i potpredsjednikom europske mreže poslovnih anđela EBAN-a o turskom startup ekosustavu.

Altuntaş je u Turskoj investicijska TV zvijezda, anđeo investitor i mentor. Jedini je poduzetnik kojeg je američki predsjednik Barack Obama pozvao na privatni razgovor tijekom Globalnog samita o poduzetništvu u Bijeloj kući. Dobitnik je EBAN-ove nagrade za najboljeg promotora poduzetništva na svijetu za 2014. i 2015. te ambasador Globalnog samita o poduzetništvu za jugoistočnu Europu.

Niste ambasador poduzetništva za Balkan već jugoistočnu Europu. Zar ni građani Turske ne vole riječ Balkan onoliko koliko je ne vole Hrvati?
Ni mi u Turskoj ovu regiju ne zovemo Balkan već jugoistočna Europa. Motivi za to su nešto drukčiji od vaših. Zamislite da svaki dan na televiziji gledate vremensku prognozu gdje vam voditeljica kaže: "Snijeg će noćas doći sa Balkana." Ili "lijepo vrijeme u Istanbulu proteklih dana sutra će zamijeniti hladna i vlažna fronta koja dolazi s Balkana!". Nakon 40 godina takve prognoze, tko bi volio riječ Balkan?!

Ipak ne bježite od regije već se pokušavate u njoj nametnuti kao lideri. Zašto?
Kao inicijator drugog Globalnog samita o poduzetništvu, koji se održao u Istanbulu zahvaljujući mojoj molbi turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu koji je pozvao Baracka Obamu da taj skup začet u Bijeloj kući prenese na ostatak svijeta, primijetio sam da je mnogo gostiju iz Crne Gore, Srbije i Grčke ostalo iznenađeno veličinom Istanbula. Očekivao bih to od gostiju iz udaljenijih država, ali to ukazuje da u regiji malo znamo o lokalnim startup ekosustavima.

Kakav je startup ekosustav u Turskoj?
Istanbul je najbliži exit za regionalne startupe. Mislim da poduzetnici u regiji nisu svjesni da se na istočnom rubu ove regije nalazi grad veličine Londona. U Istanbulu se nalazi najveći tehnološki park u regiji, veličine 24,5 tisuća kvadrata u dvije zgrade, a nedavno je najavljena gradnja i treće. U njega je država uložila 50 milijuna dolara. Tamo se trenutačno nalazi 160 R&D kompanija sa više od pet tisuća zaposlenih na R&D-ju. Turska ima jednu od najvećih mreža poslovnih anđela, izuzetno dobre uvjete za investiranje, a lakše vam je doći u Istanbul nego u London, Berlin, Singapur ili Silicijsku dolinu.

Koliko je velika turska mreža poslovnih anđela?
Mi nemamo jednu mrežu poslovnih anđela.

Koliko ih imate?
Ja vodim asocijaciju turskih mreža poslovnih anđela TBAA, koja se sastoji od 15 mreža poslovnih anđela. Svaka od tih mreža ima po barem 50 članova, aktivnih investitora. Ukupno je više od 750 poslovnih anđela u Turskoj. Sada širimo svoje aktivnosti u regiju. Prvo smo bili u Albaniji, Kosovu i Makedoniji.

Priča se da ćete uskoro poslovno i u Hrvatsku?
Krajem veljače u suradnji s HGK u Hrvatsku dovodim deset poslovnih anđela, direktora tehnološkog parka iz Istanbula i direktora za startupe Istanbulske burze. Želimo razgovarati i, nadajmo se, investirati, u pet najboljih startupa u Hrvatskoj. Pripreme za to se već rade. U Hrvatskoj smo upravo ugovorili suradnju s hrvatskom mrežom poslovnih anđela. Ovo vam nije prva prilika za suradnju s poduzetnicima iz Hrvatske.

Navodno ste upoznali Josipu Majić, osnivačicu Teddyja the Guardiana u Nairobiju u Keniji na tamošnjem Globalnom poduzetničkom samitu?
Da. Letjela je preko Istanbula pa smo u Keniju došli istim avionom. Ne znam da li se u Hrvatskoj poima koja je čast vašoj zemlji iskazana tada. Kenije je rodna zemlja predsjednika Obame. Na pozornici je tada bilo pet ljudi: Obama, domaćin predsjednik Kenije i još troje ljudi iz cijelog svijeta, a vaša poduzetnica jedna je od troje poduzetnika koji su dobili tu čast. Mnogi su tada prvi put čuli da Hrvatska ima startupe poput Teddyja the Guardiana i da Hrvatska ima startup ekosustav. Vjerujem da će hrvatskoj zajednici biti itekako vrijedna informacija da će se sljedeći samit održati u San Franciscu.

Po čemu je poseban startup ekosustav u Turskoj?
Mi imamo veliko unutrašnje tržište od 77,7 milijuna ljudi. Zatim više od 750 poslovnih anđela, brojne VC fondove, a od lani i privatno tržište u okviru Istanbulske burze na kojem startupi mogu tražiti kapital i pripremati se za IPO.

Imate svojevrsnu burzu za startupe? Nešto tipa londonskog Seedrsa, koji nudi crowdinvesting?
To tržište je zamišljeno kao ubrizgivač likvidnosti u startup zajednicu. Tamo se mogu izlistati turski, ali i hrvatski startupi i prikupljati kapital bez da to rade javno, kao kompanije u prvoj i službenoj kotaciji burze. Zbog konkurencije investitora mogu dobiti dobre uvjete. Od toga imaju koristi i investitori i osnivači, koji time dobivaju više načina za izlazak iz investicije, znači dobivaju jednu novu exit strategiju.

Postoje li u Turskoj poticaji za investicije poslovnih anđela kao u Hrvatskoj gdje država svaku kune investicije potpomogne sa jednom kunom potpore?
U Turskoj postoji posebni zakon o poslovnim anđelima. On propisuje kriterije akreditacije poslovnih anđela koje trenutačno zadovoljava njih 325. Po njemu se poslovnim anđelima daje poseban porezni broj i opcija da na iznos od 100 tisuća dolara ulaganja dobiju 75 posto odbitka od poreza u idućoj godini. To je najveća takva porezna olakšica na svijetu. U Velikoj Britaniji ona je 30 posto. I to je ujedno razlog zašto je u Turskoj u posljednje tri godine niknulo 13 mreža poslovnih anđela i zašto ih sad imamo 15.

Zašto ne samo jedna?
Investitori se razlikuju i svaki bira svoje društvo. To je dobro i za startupe. Dobiju bolje uvjete kad pregovaraju s 15 mreža ulagača koje si međusobno konkuriraju, nego da moraju pregovarati samo s jednom mrežom. Mislim da će i hrvatski ekosustav iznjedriti više mreža poslovnih anđela.

S kolikim kapitalom raspolažu turski poslovni anđeli?
Lani je vrijedio 400 milijuna eura. Najveći exit nekog turskog startupa u svibnju je napravila online trgovina hranom i pićem Yemeksepeti koju je za 589 milijuna dolara preuzeo njemački trgovac Delivery Hero. 

Vlade znaju da samo najinovativniji uspijevaju

Zašto ste razgovarali s predsjednikom Erdoganom i potaknuli ga da pozove Obamu da napravi samit u Istanbulu?

Prije pedeset godina ovakav bi se samit zvao Globalni inovacijski samit, ali danas se zove poduzetnički samit. To je zato što su vlade danas mudrije. Nakon krize su shvatile da samo najinovativniji uspijevaju. Inovacije su te koje pokreću države, ne izumi. Nije dovoljno imati izume već morate imati inovacije, morate ono što ste izumili komercijalizirati da biste uspjeli. Komercijalizacijom se bave poduzetnici i zato danas ne stavljamo naglasak samo na izume već i na one koji od izuma stvaraju korist za svoje zajednice, a to su poduzetnici. Da bi poduzetnici to mogli morate im izgraditi ekosustav u kojem je to moguće. Prvi problem su financije, zatim ljudi i znanost, a to se mora globalno promišljati.