Pobojna cesija prije stečaja

Prema stavu Visokog trgovačkog suda RH u odluci br: Pž-6757/08 tužitelj u tužbi navodi kako je cesijama platio tuženiku njegovo potraživanje, na koji način je tužitelj namirio vjerovnika sukladno sadržaju njegova prava unutar roka od tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečaja te kako je tužitelj u to vrijeme bio nesposoban za plaćanje, a vjerovnik – tuženik je znao za tu okolnost. U postupku je utvrđeno da je u vrijeme sklapanja predmetnih ugovora o cesiji, a koji su sklopljeni u razdoblju od tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečaja nad tužiteljem (dužnikom), tužitelj bio nesposoban za plaćanje i da je tuženik (vjerovnik) u to vrijeme znao za tu nesposobnost. Slijedom obrazloženog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke u smislu odredbe čl. 128. Stečajnog zakona, te je sud usvojio tužbeni zahtjev tužitelja, prihvativši zahtjev za pobijanje pravne radnje, te je utvrđeno da su pobijane pravne radnje (Ugovori o cesiji) bez pravnog učinka prema stečajnoj masi, a protivna strana dužna je u stečajnu masu vratiti sve imovinske koristi stečene na osnovi pobijene pravne radnje. 

Naknada za Središnju depozitarnu agenciju

Prema stavu Visokog trgovačkog suda RH u odluci br. Pž-2521/09 utvrđuje se da svaka osoba koja pristupa uslugama Središnje depozitarne agencije, sklapa ugovor o članstvu (čl. 138. st. 2. Zakona o tržištu vrijednosti papira), a za usluge Središnje depozitarne agencije plaća se naknada u skladu s propisanim cjenikom (čl. 141. Zakona o tržištu vrijednosnih papira). Na temelju članstva i pristupanja uslugama koje pruža tužitelj, proizlazi tuženikova obveza plaćanja utuženih računa, a propust prvostupanjskog suda da se u obrazloženju pobijane presude pozove na navedene odredbe Zakona o tržištu vrijednosnih papira (umjesto nepravilnog pozivanja na odredbe Zakona o obveznim odnosima koje uređuju ugovor o djelu), nije od utjecaja za odlučivanje, jer bi se i pravilnom primjenom materijalnog prava o tužbenom zahtjevu jednako odlučilo. Potpisom ugovora član potvrđuje da je pregledao Pravilnik SDA kojim se predviđa prihvaćanje cjenika SDA za usluge koje će ona pružiti.

Ugovorna kamata teče do dospijeća

Prema stavu Vrhovnog suda RH br. Revt 105/06 kako je riječ o dopuštenoj ugovornoj kamati, ona teče do dospijeća prema sklopljenim ugovorima, a od dospijeća, odnosno zakašnjenja s vraćanjem zajma, a ne tek od podnošenja tužbe kako to pogrešno utvrđuju nižestupanjski sudovi, tužitelj bi do isplate imao pravo na zakonske zatezne kamate prema važećim Uredbama o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008. prema čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, broj 35/05). Pazeći po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava revizijski sud je ustanovio da je u nižestupanjskim presudama zbog pogrešnog pravnog pristupa činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno vezano uz tijek dopuštene ugovorne kamate, a nakon zakašnjenja s vraćanjem zajma na tijek zakonske zatezne kamate sve na iznos glavnice.