Sudjelovanje javnog bilježnika u postupku upisa u sudski registar

Prema pravnom shvaćanju Visokog trgovačkog suda RH zauzetog na sjednici od 19. lipnja 2008. godine javni bilježnik je ovlašten zastupati stranke u nespornim stvarima pred sudovima i drugim javnim tijelima ako su te stvari u neposrednoj vezi s kojom njegovom ispravom, te u tim stvarima ima prava i dužnosti odvjetnika.Javni bilježnik u postupku upisa u sudski registar može zastupati stranku na način da u njeno ime podnese prijavu za upis u sudski registar kao i sve druge isprave na temelju kojih sud donosi rješenje o upisu u sudski registar, ako su uz prijavu privijene isprave koje je sastavio ili su te isprave u neposrednoj vezi s ispravama koje je sastavio. Samo u poduzimanju tih radnji javni bilježnik ima prava i dužnosti odvjetnika (čl.4.st.2. Zakona o javnom bilježništvu). Javni bilježnik ne može podnijeti žalbu u ime predlagatelja upisa, odnosno drugih sudionika registarskog postupka, jer žalba nije radnja koju javni bilježnik može poduzimati na temelju odredbe čl. 4.st.1. Zakona o javnom bilježništvu, niti javni bilježnik može poduzeti tu radnju n temelju specijalne punomoći. Žalbu podnesenu po javnom bilježniku treba odbaciti kao nedopuštenu na temelju odredbe čl. 358.st.3. Zakona o parničnom postupku u vezi s čl.20.st.2 Zakona o sudskom registru.

Odgovornost banke

Prema stavu Visokog trgovačkog suda RH, Pž-2046/10 ne postoji odgovornost banke zbog nepostupanja po rješenju o ovrsi ako je rješenje o ovrsi doneseno u odnosu na nepostojeću pravnu osobu. Ne postoji ni mogućnost donošenja rješenja o ispravku takvog rješenja o ovrsi jer do pogrešne oznake ovršenika nije došlo pogreškom suda u pisanju, već pogrešnom oznakom ovršenika u ovrhovoditeljevom prijedlogu za ovrhu.U konkretnom slučaju je nesporna činjenica da u sudskom registru nije upisano trgovačko društvo s tvrtkom R d.o.o. kako ga je označio ovrhovoditelj, dakle kao ovršenik je označena nepostojeća pravna osoba. Nakon donošenja rješenja o ovrsi prvostupanjski sud nema nikakvu mogućnost ispravka, odnosno doneseno rješenje o ovrsi ne može se više mijenjati. Prvostupanjski sud može jedino ispraviti eventualne pogreške u imenima i brojevima, kao i druge očite pogreške u pisanju i računanju. Zbog toga što je kao ovršenik naznačena nepostojeća osoba ne može se obvezati banku na isplatu svega što je trebala, a nije isplatila ovrhovoditelju prema rješenju o ovrsi sukladno odredbi čl. 177.st.1. u vezi s čl. 182. OZ-a. 
Opaska priređivača: U ovom smislu ne postoji niti odgovornost Fine.