Nijemci su manje skloni ulaganju u nove poslove ili otvaranju startup kompanija nego njhovi europski susjedi, piše britanski The Economist.

U usporedbi s Sjedinjenim Američkim Državama Njemački mali poduzetnci čine se još inertnijima kada je inovativnost u pitanju. Prema pisanju The Economista zadnja uspješnja inovativna tvrtka koja je potekla iz Njemačke je SAP osnovan još 1972. godine. Iako se mora priznati da su mali i srednji poduzetnici u Njemačkoj stup gospodarstva, prema istraživanju Global Entrepreneurship Monitora (GEM), manje od 50 posto Nijemaca smatra da je pokretanje privatnog posla dobra ideja. Nasuprot njima na pitanje o atraktivnosti pokretanja vlastitog posla pozitivno odgovara 65 posto Francuza, 68 posto Poljaka i čak 79 posto Nizozemaca. 

Izvori financiranja
S druge strane Nijemci nisu skloni uspjehu ništa manje nego druge nacije, ali čini se kako tamo najmanje startupova doživi uspjeh. Jedan od glavnih razloga je i nedostatak izvora financiranja, piše The Economist. Iako Deutsche Bank iskazuje brojku od 11 do 12 milijuna građana koji ulažu na tržištu kapitala, što je brojka gotovo identična Americi, iznosi ulaganja su daleko niži. Prosjek godišnjeg ulaganja u Njemačkoj je oko 780.000 eura, a u SAD-u oko šest milijuna eura. Također, vlasnici uspješnih malih i srednjih kompanija nisu skloni reinvestiranju svoje dobiti poput vlasnika uspješnih startupova iz Silicijske doline. Njemački ulagači su i mnogo oprezniji, i za razliku od američkih ne očekuju brzi rast tvrtki u koje ulažu, a povrat na investirano očekuju u razodblju od 18 mjeseci, piše The Economist. 

Američki ulagači
Postoji i psihološki čimbenik koji utječe na manjak inovativnih kompanija u Njemačkoj. Naime, strah od neuspjeha izraženi je razlog ne riskiranja jer prema podacima GEM-a 42 posto Nijemaca neće pokretati posao ako znaju da im prijeti neuspjeh. Ta brojka bolja je od japanski 53 posto, ali daleko od 32 posto Amerikanaca koji neće pokušati u strahu od nesupjeha, piše The Economist. Inače, u SAD-u se neuspjeh u pokretanju biznisa smatra učenjem na pogreškama i društveno je prihvatljiv.

U Njemačkoj nitko neće pitati što ste naučili iz neuspjeha već će se neuspješnom poduzetniku savjetovati povratak na sigurno radno mjesto u nekoj od postojećih kompanija, piše The Economist.Optimisti tvrde kako se stvari polako mijenjaju, a sve više studenata po završetku školovanja razmišlja o pokretanju nekog oblika startupa. U posljednjem kvartalu ove godine i kapital je krenuo put Njemačke, pa je više ulagačkog novca stiglo u Berlin nego u London. Berlinu su posebno naklonjeni američki ulagači. U poticanje poduzetništva uključila se i država, pa KfW, savezna banka za razvoj, sve više kapitala posuđuje novoosnovanim tvrtkama. I najveći investicijski fond za tehnološke starupove High-Tech Grundenfonds (HTGF) privukao je oko 574 milijuna eura sredstava, dio od velikih njemačkih kompanija, ali ipak oko 80 posto sredstava od ministarstva gospodarstva.

Fond je uložio oko 500.000 eura u 100-tinjak startupova kroz vlasnički udjel od 15 posto, piše The Economist. Pored službenih kanala postoji i Rocket Internet, tvrtka iz Berlina koja je pokrenula više uspješnih startupova i nastavlja s ulaganjima. Iako često optuživana za kopiranje i krađu ideja Rocket Internet samo je proveo već uspješan model. Tako je tvrtka u vlasništvu braće Samwer otvorila Alando, kopiju eBaya i CityDeal po uzoru na Groupon. Njihov najnoviji startup je Zalando, kopija Zapposa, online trgovine obućom i odjećom. Kompanija je sada već nadišla granice Njemačke i ulaže u 50 država od Brazila do Pakistana, piše The Economist. Njemačka startup scena nadilazi Berlin pa se sve više novih inovativnih kompanija otvara i u Hamburgu i Dresdenu, piše The Economist. 

Velike tvrtke

Za startupove pet mil. eura

U nedostaku velikih IPO-a uspješno Njemačke kompanije ipak ulažu u startupove. Među njima su predvodnici Deutsche Telekom, izdavačka kuća Axel Springer Verlag i vlasnik lanca supermarketa Rewe, koji imaju i svoje inkubatore za startupove. Ipak, iznosi ulaganja su u usporedbi s drugima skromni. Tako Hubraum, inkubator DT-a godišnje ulaže u razvoj novih tvrtki između tri i pet milijuna eura.