Piše: Marijana Mešić; direktorica tvrtke Finars rješenja d.o.o. , specijalizirane za optimizaciju i snižavanje troškova poslovanja

Koji su vaši ciljevi za ovu godinu?  Više novaca je sigurno jedan od njih. U stvari nisam još nikada upoznala niti jednog poduzetnika ili direktora koji je planirao zaraditi manje novca u sljedećem razdoblju.

U svakom slučaju da biste zaradili više trebat ćete više kupaca, više prihoda, više dobrih profitnih marži, brže obrtaje i još štošta „više“ – što znači u danim prilikama i više izazova.

Povećanje poreza i raznih naknada, pretvaranje full-time radnih mjesta u part-time poslove ili potpuno brisanje radnih mjesta i vojska nezaposlenih, uz sve neizvjesnosti i nedorečenosti koje nas čekaju ulaskom u europsku obitelj pravi su udar na kupovnu moć i donošenje bilo kakvih komotnijih odluka o potrošnji.

To znači da će nove strategije, privlačnije (čitaj: povoljnije) ponude, nove i drugačije marketinške poruke kao i maksimalno iskorištavanje internih potencijala biti presudni da biste ostvarili zadane ciljeve.

Amerikanci kažu da se do uspjeha uvijek dolazilo putevima kojima se rjeđe putuje pa tako oni koji rade suprotno od onoga što poduzima većina, obično ostvaruju natprosječne koristi.

Strategija koja vam može pomoći da ove godine u svoj posao dodate dodatni novac u šesteroznamenkastim ili sedmeroznamenkastim iznosima, ovisno o veličini tvrtke i njenoj agilnosti, je snižavanje općih troškova.

Ovisno o tome jeste li već pokušavali ostvariti konkretne rezultate u optimizaciji troškova ili niste, ovisit će i vaši stavovi o tvrdnji kako vrlo vjerojatno sjedite na vlastitom rudniku zlata. Ja tu pojavu nazivam „sindromom slobodnog novca“ koji kruži oslobođen poput slobodnih radikala pa u obliku suvišnih odljeva novca, visokih troškova i propuštenih prilika opterećuje poslovanje više nego što bi trebalo.

Dobra je vijest da se „slobodni novac“ može pronaći i vratiti u poslovanje. Pokušajte primijeniti sljedeće korake:

1. Izvucite podatke na svjetlo dana – osnovni problem svih viškova i suvišnosti, i to ne samo onih troškovnih je njihovo postepeno gomilanje i slaba vidljivost. Kada bi se jedno jutro probudili i shvatili da imate 10 kilograma viška vjerojatno bi vas ulovila panika i odjurili biste liječniku. Ali ako suvišne kilograme skupljate postepeno, mjesecima ili godinama, izostaje osjećaj i hitnosti i panike. Dapače, počnete tvrditi da drugačije niti ne može biti jer…  Činjenica je ipak da u oba slučaja imate 10 kilograma viška. Situacija s troškovima je vrlo slična.

2. Sredite podatke po prirodi troškova – Razmislite što za vidljivost podataka znači račun dobiti i gubitka. Možete li pomoću izvještaja koje imate i s podacima u njima dokučiti koliko vas zapravo košta, recimo npr. trošak ispisa? Printeri su proknjiženi u sitnom inventaru ili imovini, toneri na poziciji uredskog materijala zajedno s papirom (čak i onim toaletnim) a održavanje i popravci na stavci tekućeg održavanja. Bilo bi suvišno navoditi daljnje faktore koji utječu na ovaj primjer, ali bez uvida u njih nemate šanse saznati koliko ispis zaista košta. Pa probajte donijeti isplativu odluku.

3. Analizirajte podatke i stvorite prilike – analizirajte prikupljene podatke i otkrijte balast, prazne hodove, generatore troškova… i izvucite zaključke koje vam ti podaci nude. Oni će vam pomoći ukazati na strategiju koja je prikladna za vašu situaciju i vaš posao.