Iako je 2012. hrvatsko tržište namještaja evidentiralo pad prodaje od oko devet posto, bjelovarski  proizvođač i trgovac namještajem Prima Commerce poslovao je uspješno. Vlasnik Renato Radić lanjski prihod ne otkriva, jer cjelovito izvješće još nije gotovo, kaže samo kako im je prošla godina donijela oko 10 posto veći prihod u odnosu na 2011., kad je bila 295 milijuna kuna. Postigli su to širenjem maloprodajne mreže i povećanjem izvoza. Otvaranje novih trgovina donijelo je i desetke novih radnih mjesta, a investicija te naravi bit će i ove godine, najavljuje Radić. Na hrvatskom tržištu u Primi ciljaju u 2013. otvoriti pet do šest trgovina.

Proizvode i u BiH, Sloveniji
A životni put Renata Radića u proteklih je dvadesetak godina ispisan gotovo filmskom  brzinom. Njegovu obitelj rat je prisilio na izbjeglištvo. U proljeće 1992. nije bilo vremena za razmišljanje. Da bi sačuvali život, ostavili su nedaleko od Banje Luke veliko poljoprivredno gospodarstvo stjecano generacijama i krenuli put Bjelovara. Kako su se intenzivno bavili tovom goveda, Radići su se godinama na sajmovima susretali i surađivali sa stočarima iz bjelovarskog kraja, što je presudilo izboru lokacije za novo obiteljsko ognjište. Nisu se prepustili malodušju već su se odmah prihvatili posla: poljoprivrede, tova goveda te prodaje svježeg mesa. Biznis je to u kojem su bili pravi virtuozi. Dio zarade već 1995. odlučili su ipak usmjeriti u drugu djelatnost, a nakon obiteljskoga vijećanja izbor je pao na drvnu industriju. Poklopilo se, naime, da je Export-drvo u tom trenutku prodavalo svoj pogon u Bjelovaru, kupili su ga i novu tvrtku nazvali Prima Commerce. Proizvedeni namještaj najprije su plasirali kroz veleprodaju, da bi već 1996. pokrenuli koncept vlastite maloprodaje. Tržište je dobro reagiralo, posao se granao, pa su sljedećih godina investirali u još nekoliko manjih tvornica. Osim u Bjelovaru, danas se na matičnom prostoru proizvodni pogoni Prime nalaze još u Đurđevcu, Varaždinu i Novoj Gradišci, a s drvnom industrijom Brestovac imaju strateški ugovor o partnerstvu. Na bosanskohercegovačkom području Prima namještaj proizvodi u Bosanskoj Gradišci i Kalesiji. Prisutna je i u Sloveniji, otkupila je pogon od bivšeg kooperanta u Slovenskoj Bistrici. Sa vlastitih 47 trgovina Prima je lider među trgovcima namještaja na hrvatskome tržištu. Sa četiri prodavaonice aktivna je i na tržištu Makedonije. Cjelovit sustav danas ukupno zapošljava 1850 radnika.

Ciljaju nova tržišta
Oko 80 posto proizvedenog namještaja završi kod domaćih kupaca, ostatak odlazi u izvoz. Ulazak Hrvatske u  EU Prima dočekuje pripravna, kaže Radić i navodi da godinama izvoze na zahtjevno zajedničko tržište Unije. Namještaj prodaju kupcima iz Austrije, Njemačke, u zemlje Beneluxa, Švicarsku, Francusku, Češku i Slovačku, ali i V. Britaniju, Švedsku i Norvešku, niže Radić tržišta s kojima Prima posluje i najavljuje da će od sljedeće godine pokreću maloprodaju i na nekim od tih tržišta, polazna točka bit će vjerojatno Slovenija. U projekcijama rasta planiraju se okrenuti i prema tržištima trećeg svijeta. Primarno je riječ o bogatim arapskim ali i sjevernoafričkim zemljama koje nemaju vlastitu proizvodnju namještaja, a fokus su usmjerili i na sjevernoamerički kontinent. Pozicioniranje na novim tržištima, pojašnjava, zahtijeva visoka ulaganja koja znaju trajati od tri do pet godina da bi lokalni kupci tek potom prepoznali ponuđenu kvalitetu. U uvjetima iscrpljujuće recesije koja traje već petu godinu vrlo je teško poslovati. Vlada još nije usvojila strateški okvir za drvnu industriju iako ona u svom asortimanu čak 95 posto uključuje domaću sirovinu i još ima stručnu radnu snagu koja zna napraviti kvalitetan proizvod.

Kratkoročni planovi
Uz potporu države moguće je potaknuti i novo zapošljavanje u ruralnim područjima i snažniji izvoz. Bez jasne strategije nemoguće je, upozorava Radić, kreirati dugoročne planove. Prima, ističe, pokušava plivati na kratkoročnim programima s pogledom uperenim u budućnost. Tvrtku želi i dalje razvijati i učiniti još konkurentnijom. Za ovu godinu kao primarnu zadaću izdvaja razvoj ljudskih potencijala. Educiran kadar, ističe, lakše se prilagođava tržišnim turbulencijama. Ponuda novih proizvoda i izlazak na nova tržišta također su na listi obveza, dok će nova ulaganja u daljnje širenje proizvodnih kapaciteta pričekati povoljnije okolnosti. Biti bolji danas nego jučer, kaže Radić, njegov je osobni moto kojim je dosad razvijao tvrtku i na tom je principu namjerava razvijati i dalje.

To se zove zaštita

Turcima država financira i najamninu u inozemstvu

Uoči razgovora za Poslovni dnevnik Radić se s ekipom suradnika vratio iz Turske, gdje su htjeli snimiti mogućnost izvoza. Neće tako brzo hrvatski namještaj u Tursku, ističe Radić, i to ne zato što nije kvalitetan, nego zbog pomno razrađene taktike zaštite tržišta. Na uvoz namještaja Turci ne obračunavaju PDV, koji je 18 posto, nego teret stavljaju na vagu i na ustanovljenu težinu naplaćuju naknadu. Umjesto da, primjerice, po vrijednosti uvoza plati 1800 eura PDV-a, uvoznik dobije uplatnicu na kojoj su ispisani deseci tisuća eura. Spomenuti model, doznali su za boravka u Istanbulu, zapravo je privremena mjera uvedena na samo četiri mjeseca, a primjenjuje se već godinama, pa interesa za uvoz gotovo i nema. Istodobno, Turci izvoze namještaj u vrijednosti većoj od dvije milijarde eura, a država im financira nastupe na inozemnim sajmovima, angažiranje poznatih dizajnera, promidžbu, pa čak i najamninu za trgovine otvorene u inozemstvu.

Rekordnih 20,4 milijuna kuna dobiti u 2007.

Prema javno dostupnim podacima na webu Financijske agencije Prima je u razdoblju 2007.-2011. ostvarivala prihod u rasponu od 289 do 330 milijuna kuna, što je bio rezultat iz 2009. godine. Najveća dobit ostvarena je upravo 2007. iznosila je 20,4 milijuna kuna. Godinu poslije smanjena je na 17,9 milijuna da bi se potom urušila, na 2,5 milijuna kuna. Silazni trend bilježila je i produktivnost.

Vodi udružene proizvođače, cilj strateški status

U studenome 2012. proizvođači namještaja osnovali su udrugu, a kormila se prihvatio Radić. Od Vlade zahtijevaju neka proizvodnju namještaja proglasi strateškom industrijom. Uz godišnju potporu države od 300 milijuna kuna, što bi se investiralo u razvoj novih proizvoda, marketing, prodajnu mrežu u inozemstvu te subvencioniranje plaća visokoobrazovanom kadru u ruralnom prostoru, gdje je uglavnom dislocirana drvna industrija, već za četiri-pet godina, uvjereni su proizvođači namještaja, broj zaposlenih mogu udvostručiti i povećati izvoz do čak 100 posto.