U odnosima povezanih društava primjenjuje se načelo nepristrane transakcije (arm´s length principle) prema kojem se, sukladno čl. 14. Zakona o porezu na dobit, kod kamata na primljene zajmove u slučaju povezanih osoba priznaju obračunane kamate najviše do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma (tržišne kamate).
Između povezanih društava rezidenata i nerezidenata obvezna je primjena eskontne stope HNB-a koja od 1. srpnja 2011. iznosi 7 posto godišnje. Pri utvrđivanju prihoda od kamata na dane zajmove između povezanih osoba propisano je da se kamata obračunava najmanje do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. Najmanju kamatnu stopu koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba objavljuje ministar financija i to prije početka poreznog razdoblja u kojem će se koristiti. Međutim, ako ministar financija ne odredi i ne objavi kamatnu stopu prije početka poreznog razdoblja u kojem se kamata primjenjuje, u tom se razdoblju primjenjuje eskontna stopa koju objavljuje HNB (čl. 37. Pravilnika o porezu na dobit).
Pri utvrđivanju rashoda od kamata propis određuje da se na primljene zajmove od povezanih osoba priznaju obračunate kamate najviše do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma (čl. 14. st. 2. Zakona o porezu na dobit). Dakle, kao porezno dopustiv rashod tuzemnog društva po osnovi kamata na primljene zajmove od povezanog društva nerezidenta porezno se priznaju kamate zaračunate najviše do visine eskontne stope HNB-a (7 posto), odnosno u slučaju kada tuzemno društvo (u predmetnom slučaju društvo kćer) daje pozajmicu ino-povezanom društvu (u predmetnom slučaju matici), minimalna kamata koju je tuzemno društvo dužno iskazati kao prihod (u svrhu oporezivanja) iznosi 7 posto godišnje.
Pravo na korištenje godišnjeg odmora
Nakon više od šest godina neprekidno provedenih na bolovanju, radniku je završeno bolovanje i on je došao na posao 8. veljače 2013. godine. Zanima me ima li radnik pravo na godišnji odmor i za koju godinu?
Prema čl. 63. Zakona o radu (NN br. 149/09, 61/11 i 82/12) neiskorišteni godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine. Obzirom da se godišnji odmor može koristiti do 30. lipnja iduće godine, to znači da se može prenijeti samo neiskorišteni godišnji odmor iz prethodne godine. Stoga radnik pravo na neiskorišteni godišnji odmor iz prethodne, dakle 2012. godine, kojeg poslodavac mora odobriti na način da ga radnik u cijelosti iskoristi najkasnije do 30. lipnja 2013. godine. Važno je napomenuti da u 2013. godini radnik ne mora iznova raditi šest mjeseci da bi i za 2013. godinu ostvario pravo na korištenje punog godišnjeg odmora. Naime, to je uvjet kod prvog zasnivanja radnog odnosa, kojega radnik ne mora iznova stjecati nakon privremene spriječenosti za rad.
Odgovara: Ida Dojčić, dipl. iur, TEB savjetovanje
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu