Koliko dugo obrtnik može privremeno skladištiti vlastiti proizvodni otpad?

Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom proizvođač otpada smije skladištiti vlastiti proizvodni otpad do jedne godine od njegova nastanka. Pravna ili fizička osoba – obrtnik, može privremeno skladištiti vlastiti proizvodni otpad u količini većoj od 150 t neopasnog otpada, odnosno 200 kg opasnog otpada ako je upisana u Očevidnik određenih osoba koje skladište vlastiti proizvodni otpad. Prema novom Pravilniku o gospodarenju otpadom, kako bi se mogao pratiti sustav gospodarenja otpadom i svi njegovi sudionici, kao što su prijevoznici, posrednici, trgovci, reciklažna dvorišta, skladišta vlastitog otpada, energetski oporabitelji, vrlo je važno imati točne i sveobuhvatne podatke, i iz tog je razloga unaprijeđen sustav prikupljanja podataka – Očevidnik. Za vođenje Očevidnika i izdavanje potvrde o upisu u Očevidnik nadležno je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Zahtjev za upis u Očevidnik dostupan je na internetskoj stranici Ministarstva okoliša.  

Imaju li građani pravo na naknadu za predaju otpadnog vozila skupljaču?

Ukoliko građanin sam preda otpadno motorno vozilo skupljaču ima pravo na naknadu od 0,40 kuna/kg, što za primjerice Škodu Octaviu Karavan znači oko 500 kuna, a ukoliko građanin pozove skupljača da odveze motorno vozilo ima pravo na naknadu od 0,10 kuna/kg što bi za isti auti bilo nešto više od sto kuna. Otpadna su vozila građani dužni predati u cijelosti, što znači vozilo mora imati sve osnovne sastavne dijelove, a posebno motor i karoseriju, kotače, automobilske gume, baterije i akumulatore. U slučaju kad otpadno vozilo nije predano u cijelosti, gubi se pravo na naknadu. Uz otpadno vozilo predaje se i preslika prometne dozvole iz koje je vidljiv broj šasije, težina, tip i izvedba motornog vozila ili zapisnik komunalnog redara u slučaju kad posjednik otpadnog vozila posjeduje otpadno vozilo nepoznatog vlasnika. Posjednik je dužan potpisom ovjeriti ispunjeni obrazac Pratećeg lista za opasni otpad i jedan primjerak zadržati za sebe. Potpisom na Prateći list potvrđujete da ste primili naknadu. Popis ovlaštenih skupljača otpadnih motornih vozila možete naći na web stranicama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. (www.fzoeu.hr)

Gdje građani mogu zbrinuti lijekove kojima je istekao rok, šprice i igle?

Lijekovi, šprice i igle ne smiju se odlagati u komunalni otpad jer spadaju u medicinski otpad koji je potrebno na pravilan način zbrinuti kako ne bi došlo do ugrožavanja zdravlja ljudi i onečišćenja okoliša. Lijekove kojima je prošao rok trajanja potrebno je odlagati u posebne spremnike kako bi se mogli predati na propisano zbrinjavanje ovlaštenim oporabiteljima. Jedan od propisanih načina zbrinjavanja je termička obrada – spaljivanje u posebnim spalionicama kako njihov sadržaj ne bi dospio u okoliš. Stari lijekovi mogu se zbrinuti u ljekarnama i domovima zdravlja gdje se odlažu u posebne spremnike. Ljekarne su dužne od građana preuzimati stare lijekove neovisno o podrijetlu. U nekim ljekarnama stare lijekove preuzima osoblje, dok u drugima stare lijekove možete odložiti u posebno označene spremnike. Osim u ljekarnama, građani mogu zbrinuti stare lijekove i u reciklažnim dvorištima. Ukoliko građani posjeduju igle, šprice i ostale oštre predmete njih se ne odnosi  u ljekarne jer nisu osposobljene za prihvat takve vrste otpada već ih je potrebno odnijeti u najbliži dom zdravlja gdje će biti pravilno zbrinuti. Šprice i igle zbrinjavaju se termičkom obradom ili odlaganjem uz prethodno usitnjavanje i steriliziranje.