Neće biti Indiegogoa za Hrvatsku. Niti za V. Britaniju, niti za Njemačku.

Anastasia Emmanuel, direktorica Indiegogoa za Europu, u petak je na Zagreb Crowdfunding Conventionu izjavila da je njihova platforma od početka otvorena za sve države i da zato nema potrebe raditi ono što radi Kickstarter, koji otvara nacionalne podružnice. Indiegogo je dosad obradio više od 400 tisuća crowdfunding kampanja iz 224 države i teritorija. "Svi projekti iz Hrvatske mogu se financirati od bilo gdje u svijetu", ističe.

Na Indiegogou nema mnogo kampanja iz Hrvatske. Zašto?
Iz Hrvatske su nam dosad došle tri uspješne kampanje, ali je ukupan broj kampanja, istina, skroman. Slično je, čujem, općenito s crowdfundingom u Hrvatskoj. No, čujem i da se to polako mijenja. Drago mi je što se UNDP uključio u projekt jačanja crowdfundinga u Hrvatskoj. Suočavate sa sličnim problemima koje imaju i druge države, čak i SAD.

Kakvih to problema ima SAD kad je riječ o crowdfundingu?
Postoje dvije vrste crowdfundinga: prvi gdje se skupljaju donacije i drugi gdje se grupno investira, odnosno kupuje udio u kompaniji. Indiegogo se bavi donacijama i zato u pravilu nigdje nema većih zakonskih prepreka, pa tako ni u Hrvatskoj. Kad pak govorimo o grupnoj kupnji kapitala, odnosno udjela u kompanijama, države su mnogo više rezervirane. U Europi je dobar primjer Poljska, koja ima jaku startup scenu, ali startupi moraju u okolne zemlje da bi se na taj način financirali jer se država boji alternativnih oblika financiranja. U toj istoj Europi imate pak Veliku Britaniju koja je najnaprednija po crowdfuncingu, čak ispred SAD-a. Situacija nije idealna ni u SAD-u. No, zato je tamo napravljen Jobs Act. I sad kad stupi i njegov treći dio na snagu, i u SAD-u će procvjetati crowdinvesting, odnosno grupno financiranje kapitala.

Europska komisija upravo se bavi poticanjem crowdfundinga. Kakva su vaša očekivanja?
Mislim da su vidjeli koliko je crowdfunding dobar za malo i srednje poduzetništvo, posebno lokalno poduzetništvo. Da lokalnim poduzetnicima omogućuje da dođu do kapitala i kad im banke ne žele izaći u susret. Zauzvrat ti poduzetnici otvaraju brojna radna mjesta i omogućuju razvoj U V. Britaniji su samo crowdinvesting platforme, poput Seedrsa i Crowdcuba, lani prikupile više od 15 milijuna funti za male i srednje biznise. Vidjet ćemo što će EK napraviti, ali voljela bih da u tom procesu ne pretjeraju s regulacijom.

Gdje je crowdfunding, posebno na Indiegogou, najrazvijeniji u Europi?
Bilježimo najveći rast u Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj. Pariz je, primjerice, doživio preobrazbu, jer su lokalni političari snažno poduprli crowdfunding. Tamo će povećao broj studija koji se bave dizajnom proizvoda, napravljeni su veliki studiji za izradu prototipova, pojavilo se dosta hardverskih startupa i VC ulagača koji to žele pratiti. U istočnoj Europi to ide sporije. Izuzetak je Tallinn u Estoniji, koji se nametnuo kao regionalno središte.

Niste spomenuli Hrvatsku. Zašto?
Da biste imali uspjepšan crowdfunding, odnosno omogućili svojim poduzetnicima da uspješno prikupljaju novac na taj način, morate riješiti tri stvari: imati zajednicu ljudi koji stvaraju, morate imati državu koja omogućuje rast poduzetništva i morate imati mogućnost plaćanja online. U Brazilu postoji jaka zajednicu kreativaca i poduzetnika, država koja bi htjela rezultate, ali ne funkcionira online plaćanje. Kina također ima poduzetnike, imaju čak i plaćanje rješeno kroz vlastite servise, ali zbog vlastitih zakona nisu prisutni na najraširenijim društvenim mrežama. U Indiji imate poduzetnike, ali oni nemaju ni plaćanje ni podršku države.

Znači, u Hrvatskoj je slično kao u Indiji?
Ideja ovdje svakako ima. Poduzetnika također. No, koliko vaša država praktično omogućava razvoj poduzetništva, to puno bolje znate sami i zato to ne mogu komentirati. No, ono što mogu reći jest da je u Hrvatskoj iz naše perspektive najveći problem taj što nemaju svi kreditne kartice. Niste po tome izuzetak. Recimo, u Berlinu je izrazito naglašena kultura plaćanja gotovinom. No, oni imaju na raspolaganju druge oblike plaćanja poput PayPala i Stripea i njihov financijski sustav je mnogo otvoreniji.

Zašto je važno da je financijski sustav otvoreniji?
Crowdfunding ne možete promatrati kao običnu e-trgovinu. Uloga Indiegogoa nije samo da primi novac, već i da ga proslijedi do onoga koji radi kampanju ili vrati donatoru. Ako imate prepreke u lokalnom financijskom sustavu, ta distribucija novca ne funkcionira efikasno, što je kočnica razvoju crowdfundinga.

Jeste li organizirali sastanak u Ministarstvu financija? Jeste im to pokušali objasniti?
Zasad nismo. No, u SAD-u je Indiegogo pomagao u izradi Jobs Acta. Redovito smo išli u Senat i objašnjavali koliko je crowdfunding važan za razvoj ekonomije. U V. Britaniji sudjelujem u radu Westminster Crowdfunding Associationa, koji o tome razgovara s britanskim političarima. Jačanje te svijesti je važno. 

Prijevare ne možete sakriti

Indiegogo isplaćuje kampanje uvijek, neovisno o tome koliko je novca prikupljeno, a Kickstarter samo kad se prijeđe prag. Ne otvara li to prostor za prijevare?

Imali smo dosad 400 tisuća kampanja i niti jednu tužbu za prijevaru. To što nudi Kickstarter nudimo i mi i zove se fiksna kampanja. Kad postignete iznos, tek tada dobivate novac. Inače, vraćamo novac donatorima. U fleksibilnoj kampanji dajemo vam novac i ako niste ispunili cilj. No, bez brige, to se provjerava na tri razine da ne bi bilo prijevara. Prvo vas provjeravaju algoritmi, zatim naš tim stručnjaka i konačno sami korisnici. Ne možete sakriti lažnu kampanju.