Pustolovni turizam u Hrvatskoj ima potencijal postati cjelogodišnja gospodarska djelatnost koja se po prihodu može mjeriti s nautičkim sektorom.

Međutim, kod nas se pustolovni turizam pogrešno percipira kao da se njime bave samo ljudi željni opasnosti. Avanturisti su svi oni željni doživljaja, a ne oni koji žele atraktivno okončati život, ustvrdio je Danijel Lacko, predsjednik Zajednice pustolovnog turizma pri hrvatskoj gospodarskoj komori, na panelu u okviru hotelijerskog simpozija u Poreču.

Tema simpozija koji se održava danas u organizaciji Hrvatsko-austrijske hotelijerske udruge, Austrijsko-hrvatske trgovinske komore, HGK, HUP-a i tvrtke Valamar, produženje je turističke sezone, pomoću sadržaja aktivnog turizma, kulturnih i tradicijskih sadržaja, te korištenjem resursa medicinskog turizma, ustvrdili su sudionici panela u Poreču.

Kajakaštvo na moru samo je jedan neiskorišteni potencijal, smatra Lacko. 'Turisti koji se voze kajakom dobri su potrošači, to su obrazovani ljudi u ozbiljnim godinama koji traže doživljaj destinacije, a ne oni koji nemaju novca za motorni čamac. Međutim u Hrvatskoj imamo tek pet kajakaških centara a postoji potencijal i potražnja za njih bar dvije stotine', tvrdi Lacko.

Hrvatska treba slijediti primjer Austrije koja je izjednačila zimsku i ljetnu sezonu najviše zahvaljujući aktivnom turizmu zbog kojeg u Austriju dolazi 50 posto gostiju.

Alfred Bruner, direktor časopisa 'Sports aktiv' Styria media grupe i strastveni biciklist, dodao je da Hrvatska ima dobar potencijal za cikloturizam, no za to nije dovoljno imati biciklističke staze, kao što za razvoj tenisa nisu dovoljni tereni. 'Potrebno je snažno povezivanje poduzetnika i turističke promocije. Cikloturizam je niša koja je tek u početku razvoja i u Europi i njegov pun razvoj očekuje se za desetak godina, kaze Bruner.

Upravo međudržavne tematske biciklističke rute mogući su projekti za apliciranje za strukturne fondove EU, ustvrdili su sudionici panela.