Piše: Marijana Mešić; direktorica tvrtke Finars rješenja d.o.o. , specijalizirane za optimizaciju i snižavanje troškova poslovanja

U siječnju ove godine Poslovni.hr je u suradnji s tvrtkom Finars rješenja, specijaliziranom za optimizaciju i snižavanje troškova poslovanja proveo anketu pomoću koje smo pokušali saznati kako troškovima upravljaju poduzetnici u Hrvatskoj u kontekstu nadolazećeg ulaska u Europsku uniju kada će konkurentnost biti važnija nego ikad prije, te prepoznaju li optimizaciju troškova kao jednu od osnovnih mjera očuvanja profita i povećanja konkurentnosti.

Donosimo rezultate ankete u kojoj je sudjelovalo 148 ispitanika:

72% svih sudionika ankete su zaposleni u malom ili srednjem poduzeću, 23% u obrtu ili samostalnoj djelatnosti dok je preostali broj raspoređen na velike tvrtke i javna poduzeća.

Izričito zadovoljstvo s poslovnim stanjem i financijskim rezultatima u 2012.godini izrazilo je njih 12% dok je izričito nezadovoljno 23% ispitanika. 14% ispitanika se ne smatra pogođenima recesijom za razliku od 31% koji osjećaju snažne udare tekuće recesije u poslovanju.  Zabrinutost o vlastitoj konkurentnosti je podijeljena pa je 55% ispitanika zabrinuto dok 45% njih ne nalazi razloge za brigu o konkurentnosti premda ih samo 25% pripada organizacijama koje očekuju vrlo snažan rast poslovanja u 2013.godini.

 Čak 56% svih ispitanika  ne očekuje nikakav ili vrlo slab oporavak poslovanja u 2013.godini, a manji je udio onih (13%) koji tvrde da ih ekonomska situacije uopće ne pogađa ili da očekuju vrlo snažan i jak rast poslovanja u 2013.godini. 33% ispitanika čije organizacije ne očekuju poboljšanje poslovanja u 2013.godine i dalje ne brine konkurentnost.

 Ipak njih 88% smatra da ako bi na neki od načina mogli ostvariti rast u 2013.godini onda bi taj rast bio ostvariv na jedan od sljedećih načina:

Najveći broj ispitanika je opredijeljen za nisko rizične strategije rasta kao što je povećanje tržišnih udjela, ali je ipak iznenađujuće visok udio opredjeljenja za visoko rizične strategija rasta kao što je razvoj novih proizvoda i usluga (radi kapitalne intenzivnosti ulaganja) ili razvoj novih tržišta i diverzifikacija koja nosi i najviši stupanj rizika. S obzirom na to da je 88% ispitanika koje je navelo diverzifikaciju i razvoj novih tržišta iz grupe poduzeća koje su pogođene recesijom može se pretpostaviti da ovakvi odgovori proizlaze iz nedovoljnog poznavanja procjene rizika svake pojedine strategije rasta.

Većina ispitanika (51%) tvrdi kako je fokusirana na rast prihoda i rast dobiti istodobno što predstavlja pozitivan trend radi fokusa na održivom i profitabilnom rastu. To znači da će strategije povećanja efikasnosti i održivih rezultata imati važnu ulogu u budućnosti. Ipak znatan dio ispitanika (30%) fokus još uvijek stavlja jedino na rast prihoda što njihovim organizacijama neće donijeti dovoljnu konkurentsku prednost.

70% svih ispitanika tvrdi kako u njihovoj organizaciji postoji odgovornost za upravljanje troškovima te kako najodgovornijima za očuvanje troškovne efikasnosti smatraju upravu (njih 39%) ili organizaciju kao cjelinu (njih 38%) što znači da postoji pozitivan pristup u malim i srednjim poduzećima vezano uz upravljanje troškovima.

Čak 82% ispitanika smatra da vrlo dobro ili dobro upravlja troškovima, ali na pitanje da li uviđaju neiskorištene mogućnosti za optimizaciju troškova unutar organizacije,  49% odgovara potvrdno iz čega se može izvesti zaključak kako je većina organizacija zadovoljna  trenutnim načinom upravljanja troškovima ne zato što je on zaista troškovno najefikasniji već stoga što nisu dovoljno usmjerene na postizanje maksimalne troškovne učinkovitosti iako su svjesne kako postoje neiskorištene prilike unutar organizacije. U tom pogledu ispitanici navode (njih 32%) kako  im najveća ograničenja predstavljaju  nedostatak točno definirane odgovornosti za analizu, vrednovanje, implementaciju i provedbu projekata snižavanja troškova kao i nedostatak stručne ekspertize.  Ostali razlozi su nedostatak vremena i resursa (16%), organizacijski otpor (10%), nedostatak benchmarka (3%), kompleksnost organizacije (3%) i neki drugi razlozi (35%).

Na koji način tvrtke upravljaju troškovima i kvaliteta  samog pristupa u tom upravljanju se može iščitati iz sljedećeg grafikona:

Pozitivan trend se svakako može uočiti kod onih organizacija koje shvaćaju kako optimalni poslovni procesi štite njihovu troškovnu efikasnost i uvode mogućnost kontrole te rade na optimizaciji poslovnih procesa i osvještavanju organizacije o odgovornom postupanju prema troškovima što svakako stavlja naglasak na dugoročan pristup takvih organizacija u iskorištavanju troškovnih prednosti.  Negativni trendovi su prisutni u onim organizacijama koje troškovnu optimizaciju vide kao čisto rezanje određenih grupa troškova ili koje uopće ne uviđaju mogućnosti za poboljšanje poslovnih rezultata kroz optimizaciju troškova. Takvih odgovora je 21%.

Adekvatnu troškovnu strukturu kao važan element postizanja konkurentnosti prepoznaje 40% ispitanika.

Na pitanje koje benefite organizacije prepoznaju u snižavanju troškova, odgovaraju na sljedeći način:

Najveći broj ispitanika benefite vidi u nižim izdacima i boljoj likvidnosti što znači da se radi o organizacijama koje će prilike za rast potražiti u svojim internim resursima i bez suvišnih izlaganja vanjskim rizicima. Međutim, ovu vrstu benefita nažalost  organizacije često navode i onda kada „zapnu“ u financijskim i novčanim problemima pa tek potom počnu uviđati prilike koje su godinama prije toga propuštali.  One organizacije koje na vrijeme počnu iskorištavati prednosti nižih troškova i povoljnije troškovne strukture prvenstveno radi  doprinosa vlastitoj konkurentnosti te mogućnosti investiranja u rast i razvoj, mogu ostvariti najveće prednosti iz jednostavnog razloga što će procese optimizacije provoditi u vrijeme kada je njihovo poslovanje najjače i kada je njihov „leverage“ najbolji.  Zanimljiv podatak je i samo 2% odgovora koji kao benefit prepoznaju isplate dividendi vlasnicima što govori u prilog tome da rukovodeći kadar još uvijek taj dio svoje odgovornosti u vođenju poslovanja i navigaciji rezultata nedovoljno prepoznaje, bez obzira na to što je vlasnički povrat na investiciju osnovni motiv svakog ulaganja i jedna od najvažnijih odgovornosti svake uprave.

Koje smo razlike primijetili između organizacija koje su pogođene recesijom i onih koje to nisu?

Organizacije pogođene recesijom ne očekuju rast u 2013.godini i zabrinute su za vlastitu konkurentnost dok one koje nisu pogođene recesijom očekuju rast u ovoj poslovnoj godini i 80% njih nije zabrinuto za konkurentnost. Uspješne organizacije smatraju kako vrlo dobro upravljaju troškovima ali ipak 20% njih kaže kako ne vidi nikakve benefite u snižavanju troškova.  19% organizacija koje su pogođene recesijom ne upravljaju troškovima,  ne vide izvor konkurentnosti u troškovima i ne vide prilike za optimizacijom unutar organizacije. Svi ispitanici koji smatraju kako njihove organizacije vrlo dobro ili dobro upravljaju troškovima u 17% slučajeva nemaju definiranu nikakvu odgovornost za upravljanje troškovima, a samo 14% ispitanika se nalazi u grupi onih koji očekuju jak oporavak u 2013., nisu pogođene krizom i zadovoljne su poslovnim rezultatima. Odgovornost za upravljanje troškovima u najvećem dijelu pripisuju upravi ili cijeloj organizaciji, a troškovnu optimizaciju u najvećem dijelu provode kroz optimizaciju poslovnih procesa i uvođenje kulture odgovornog trošenja. Ipak, samo se 18% ovih ispitanika  u potpunosti slaže s tvrdnjom kako će sposobnost organizacije da osigura adekvatnu troškovnu strukturu biti važan izvor njezine konkurentske prednosti.

Svi ispitanici koji tvrde da kroz snižavanje troškova ne vide apsolutno nikakve konkurentske prednosti i benefite za svoju organizaciju  su zadovoljni svojim poslovanjem, nisu zabrinuti za konkurentnost i očekuju daljnji rast. Ove informacije nas navode na zaključak kako hrvatski poduzetnici u kreiranju profita i vlastite konkurentnosti  još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri prepoznali prednosti optimizacije troškova koje mogu ostvariti upravo u fazama kada su financijski i poslovno najjači. S otvaranjem tržišta Europske unije nailazit će na upravo takve konkurente – koji u vrijeme najveće financijske moći vode računa o optimizaciji troškova jer upravo na taj način, kroz očuvanje ili povećanje profitne marže,  stvaraju zalihe za budući rast ali i snižavaju rizike cjenovnih i ostalih udara konkurencije.

89% svih sudionika ankete su osobe na rukovodećim položajima.