Nakon što joj je pošlo za rukom da stopu odljeva hrvatske mladeži i stručnih radnika u inozemstvo podigne s lanjskih 130 na ovogodišnjih 180 ljudi dnevno, Vlada kroz prijedlog Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizmasada radi na tome, da na odlazak prisili najbržerastući hrvatski startup Electrocoin. Riječ je o, za hrvatski biznis, nevjerojatnom poslovnom pothvatu. Electrocoin je od 2014. godine, kad mu je prihod iznosio 223.900 kuna, lani skočio na 207,89 milijuna kuna prometa i to baveći se biznisom koji nema veze ni s Agrokorom, ni Uljanikom, ni javnom nabavom, ničim tradicionalnim.

Pri tome je ostvario rast od 93.225 posto ili 932 puta u zadnje četiri godine. Usporedbe radi, ove godine je najbržerastuća hrvatska visoko-tehnološka tvrtka u srednjoj Europi, prema Deloitteu, bila Q Alijansa. Na toj ljestvici, za koju se tvrtke same moraju prijaviti da bi bile izlistane, rast Q Alijanse od 2014.-2017. bio je 3894 posto ili 39 puta. Prije toga se na toj ljestvici pojavila i tvrtka Rimac Automobili s rastom od 1059 posto ili 11 puta, kao i softverski R&D specijalist, Serengeti s rastom od 843 posto ili devet puta. Electrocoin je od tih najbržerastućih tvrtki rastao još 20 do 100 puta brže.Taj hrvatski startup osnovale su najneočekivanije domaće startup zvijezde, nuklearni inženjer i bivši operater Nuklearne elektrane Krško Nikola Škorić te diplomant FER-a i stručnjak za ICT sigurnost, tzv. bijeli haker, Marin Maržić.

Prođe li zakon Ministarstva financija, Electrocoin, koji je svoj rast utemeljio na uslugama kripto-mjenjačnice i koji ih sad širi prema platnom prometu, više neće moći legalno poslovati u Hrvatskoj. Morat će sjedište iz Zagreba premjestiti u neku drugu članicu EU.

Resor ministra Zdravka Marića je, bez da je kontaktirao bilo koga iz kripto-industrije, sastavio je nacrt izmjena Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, uključujući i konačni prijedlog zakona, a kojim će se te tvrtke gotovo pa prisiliti da napuste Hrvatsku. Od kripto-igrača traže se dvije neizvedive stvari.

Prva je da svi koji prebacuju neku fiat valutu u kripto-valute i obrnuto moraju ponoviti dubinsku provjeru klijenata nakon što su zaprimili sredstva s njihovih bankovnih računa. Znači, banke jednom provjere svoje klijente, a sad bi ih još jednom o svom trošku morali provjeriti i kripto-igrači. Da bi paradoks bio veći to vrijedi isključivo ako mijenjate kune ili eure u bitcoine, ali ne i ako jednu kripto-valutu mijenjate u drugu, vjerojatno zato što ih se ne tretira kao novac.

Vlaho Hrdalo, predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute (UBIK), kaže da bi posljedica zakona bila da bi banke poslovale jeftinije od kripto-igrača. Ministarstvo financija bi, znači, taman pred početak praktične primjene od EK zahtijevane liberalizacije platnog prometa, usluge na koju su monopol dosad imale banke, ozbiljno narušilo tržišnu poziciju njihove potencijalno najveće konkurencije, fintech startupa koji rade s kripto-valutama i blockchainom. “Banke dnevno prime po 50-tak novih komitenata i tek manji broj njih zahtijeva takvu analizu, dok su tvrtke koje se bave kriptovalutama, primjerice, početkom godine primale 85 novih klijenata dnevno i praktički za sve bi trebale raditi dubinske provjere”, kaže Hrdalo. Drugi problem je što se traži da kripto-igrači moraju, po potrebi, zamrznuti transakcije na 72 sata, što je tehnički neizvedivo. “To se ne može ni u Hrvatskoj, ni u SAD-u, nigdje! No i kod nas pak već postoje zakonski predviđeni izuzeci koji uvažavaju prirodu određenih vrsta transakcija i smatramo da ih je potrebno usvojiti”, kaže Hrdalo.

Dodaje da će mnoge hrvatske tvrtke koje posluju s kriptovalutama ovime biti prisiljene poslovanje preseliti u druge članice Unije. “Slovenija, Malta i Estonija dokazale su se kao prijateljske jurisdikcije”, kaže Hrdalo. I on i Nikola Škorić, suosnivač i izvršni direktor Electrocoina, koji od početka sjedište svoje tvrtke želi zadržati u Hrvatskoj, kažu da su zatečeni načinom na koji je izveden proces izrade novog Zakona. Doznali su tek prošli tjedan.

“Preliminarne analize, jer za ozbiljniju analizu nemamo vremena, govore da Electrocoin prema tom zakonu neće moći nastaviti s poslovanjem u Hrvatskoj, dok su nam vrata u nekim zemljama EU širom otvorena”, kaže Škorić i ističe da su lani u državni proračun uplatili 1,5 mil. kuna poreza.

Ministarstvo financija poslalo nam je poduži odgovor u kojem navode da bi zakon stupio na snagu tek od siječnja 2020. i da su se strogo držali procedure. Navode 18 osnovnih i tri dodatne kategorije poduzetnika obveznika postojećeg zakona, ali među njima nema kripto-igrača. Dodaju da su od 5. do 19. listopada objavili obrazac za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, ali da im se nije javio nitko iz kripto-zajednice. Naglašavaju pak da iznimki ne može biti.“Direktiva 2018/843 ne predviđa izuzeća za pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta”, kažu. U UBIK-u odgovaraju da to nije točno. “Ministarstvo još ima mogućnost Direktivu prilagoditi specifičnostima kripto-industrije i da istovremeno vuk bude sit (borba protiv pranja novca), a ovce na broju (nastavak poslovanja blockchain firmi)”, kaže Hrdalo.