Novi je prekršajni zakon prestrog

Autor: Mićo Ljubenko , 06. siječanj 2014. u 22:01
Mićo Ljubenko

Za najmanji neplaćeni prekršaj tvrtkama se zabranjuje sudjelovanje na natječajima, subvencije, koncesije, osnivanje novih tvrtki ili statusna promjena postojeće tvrtke.

Svaki početak godine je povod za različite analize i najave.

Kod nas je prvi dan u godini tradicionalno, postao dan kad stupaju na snagu mnogi novi propisi. Svatko proizvodi ono što zna. Mi proizvodimo propise, sebi. Vjerojatno smo složni da smo kolektivno nedisciplinirani i neuredni, što u poslovanju, a što kao građani. Disciplina nije sama po sebi loš cilj, ali cilj može biti dobar samo ako se dobrim putem do njega dolazi. Naš zakonodavac često je mijenjao svoje zakone, iako su ljudi ili tvrtke na koje se odnose isti. Zašto se zakoni često ne primjenjuju, pa se zatim mijenjaju? Mnogi već znaju odgovor – jer su prestrogi i uzrokuju preveliku štetu za malo koristi. Kad mogući novi propis može dati financijsku korist državnom proračunu, teško zakonodavac može odoljeti starom pogrešnom pristupu.

Prekršajni zakon bio je više puta vijest posljednjih dana. Zakon koji se tiče svih. Postoji li vozač koji nikad nije pogrešno parkirao ili vozio iznad dopuštene brzine? Vjerojatno ne, kao što ne postoji ni pješak koji nikad mimo zebre nije prešao ulicu. Od prvog siječnja na snazi je novi Prekršajni zakon koji za svaki i najmanji neplaćeni prekršaj zabranjuje – građanima produljenje vozačke, ali i – prometne dozvole. Nadalje, tvrtkama se zabranjuje sudjelovanje na natječajima, subvencije, koncesije, ali i – osnivanje novih tvrtki ili bilo kakve statusne promjene postojeće tvrtke.

Plaćanje pod svaku cijenu 
Dobra strana ovog zakona su sva olakšanja plaćanja, gdje se Ministarstvo pravosuđa pokazalo kao moderan i praktičan zakonodavac. Ipak, prestroga druga rješenja, s isključivim ciljem punjenja proračuna mogla bi neutralizirati taj uspjeh. Što se građana tiče, nije li pretjerano, pa i potencijalno protuustavno, spriječiti raspolaganje vlasništvom kroz produljenje registracije, osobi koja ima neplaćen najmanji prekršaj? Radi čega, takva univerzalna sankcija ne postoji kod ozbiljnih kaznenih djela, nije jasno. U obitelji danas vrlo često svi voze obiteljski auto. Novi zakon poručuje, kad muž ne plati kaznu, niti njegova supruga neće moći voditi dijete doktoru ili u školu, nakon isteka godišnje registracije. Dakle i žena ima neku vrstu zapovjedne obiteljske odgovornosti za muža. Prirodno bi bilo da sankcije snose oni koji su prekršili zakon. Može li muž prije isteka registracije darovati ženi vozilo i tako omogućiti registraciju, tek će se vidjeti. Ako da, bit će to nepotreban gubitak energije i građanima i sustavu.Kako u tome stoje tvrtke? One imaju efikasno spriječeno normalno poslovanje u slučaju neplaćenog pa i najmanjeg prekršaja. Očito je da će biti natjerane platiti tu novčanu obvezu pod svaku cijenu. Međutim, zar se novčana prekršajna kazna ne naplaćuje prethodno s računa tvrtke? Zar može uopće tvrtka biti u blokadi dulje od 60 dana bez daljnjih važnijih obveza. Zar je moguće da su do sada dugotrajno blokirane tvrtke mogle ići na natječaje, dobivati koncesije i subvencije? Što će biti s tvrtkama koje imaju koncesije, subvencije i već rade po ugovorima koje su dobile na natječajima, a naprave prekršaj. Službeno ništa, ako oni počine isti prekršaj, njima nitko neće oduzeti stečeno.

Prekršajni registar 
Prekršajna kazna je novčana obveza jednako kao i porezni dug. Zašto veliki porezni dužnik može provesti statusne promjene, a mali prekršitelj ne može, teško je reći. Što će država učiniti kad netko ima pravomoćnu presudu prema drugoj tvrtki? Neće učiniti ništa, jer se to pravda privatnim odnosom, mada je to također nepoštivanje sustava, sudskog. Prekršajne kazne postaju novi relevantan pojam. Prekršajni registar postaje novi relevantan preglednik. Poslovanje se mijenja, svi će morati sve pratiti preko raznih preglednika (sudski registar, registar poreznih dužnika, Finin predstečajni registar, Prekršajni registar itd.). 

Još više propisa
Mnogi su zaključili da je gospodarska kriza ostavila na tržištu uredne i savjesne tvrtke. Zakonodavac nije tako zaključio. Hoćemo li formirati i registar pogrešnih propisa i šteta koje smo njima uzrokovali, ne zna se. Zanimljivo je da ministarstva moraju imati plan propisa koji će se iz njihovog resora mijenjati. U tim planovima se vremenski neki propisi navode po dva puta. Znači li to da je plan prvo donijeti loš propis, pa zatim donijeti drugi korigirani propis. Znakovito je da je s prvim danom ove godine stupio na snagu i novi Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći – možda to znači da je zakonodavac ipak svjestan koliko je teško pratiti sve što  proizvede.Tko se još sjeća projekta "hitrorez"? Procjene su bile da bi trebali jednostavno brisati 40% propisa. Percepcija je da danas, nakon rezanja, imamo čak više, a ne manje propisa. Taj projekt su nam  nametnuli izvana, ali smo se uspješno obranili. 

Komentirajte prvi

New Report

Close