Hrvatskoj startup sceni, sadašnjim i budućim investitorima danas će u Zagrebu svoja iskustva ulaganja u startupe predstaviti trojac s Funderbeama, estonske platforme za trgovanje tokenima startup tvrtki iz cijele Europe. Skupinu predvodi predsjednica Uprave Kaidi Ruusalepp, a dolaze i indijski investitor Bala Kamallakharan te Madis Müür, estonski investitor i poslovni anđeo. Müür je do sada uložio u 20-ak kompanija s Funderbeama, a na startup sceni je čuven po tome što pri odluci o ulaganju koristi, između ostaloga, strategije i iskustva koje je stekao tijekom profesionalnog igranja pokera.

U intevjuu za Poslovni dnevnik Müür za sebe kaže da je običan mladić iz Talinna, rođen u zimu 1986. godine. Nakon završetka srednje škole 2004. studirao je smjer koji, kako kaže, nije bio za njega, pa studij prekida nakon dvije godine. Nakon završetka pokeraške karijere bavi se isključivo ulaganjima i povezanim aktivnostima, poput educiranja tržišta. „Dovođenje više od 700 investitora, uglavnom iz Estonije, za tehnološku tvrtku Bikeep zapravo je prilično dobra prekretnica prema mom cilju da pretvorim Estoniju u središte za startupe i startup ulaganja s više od 10.000 aktivnih investitora“, kazao nam je Müür.

Kada ste odlučili započeti profesionalno igrati poker i koliko dugo ste bili profesionalni igrač?

Počeo sam tijekom posljednje recesije kada je moj prvi pokušaj ulaganja pošao vrlo loše. U to vrijeme ulagači nisu marili za rizike, a ja kao mladić nisam ni znao za bolje, pa se to i nije moglo završiti drugačije. Kako bi izašao iz dugova, počeo sam igrati online poker! Moja je obitelj bila sretna što nisam jedino dijete jer se kockanje nije moglo smatrati najmudrijom odlukom, tijekom obrazovanja ili odabirom karijere. Nakon nekoliko godina pokazalo se da su bili u krivu – od 2014. godine najbolji sam na estonskoj Live turnirskoj listi svih vremena s više od 750.000 dolara dobitka.

Do sada ste uložili u 20 kompanija sa Funderbeama. Što je bilo ključno da se odlučite za ulaganja u tim slučajevima?

Radilo se uglavnom o kombinaciji čimbenika, poput sjajnih timova, proizvoda koje i ja koristim, pa bolje razumijem industriju i mogu bolje pomoći tvrtki. To nisu bile tvrtke u jako ranoj fazi razvoja, većinom su već imali između 10.000 i 30.000 eura mjesečnih prihoda. S određenom razinom prihoda smanjuju se rizici kao što je pronalaženje tržišta za proizvod, tim je barem donekle kompetentan i predan uspjehu, a također je i manji rizik da će tvrtka postati insolventna. Nije moguće odrediti koje će kompanije postati vrlo uspješne, tako da sam zbog diverzifikacije portfelja napravio mnogo manjih ulaganja u tvrtke za koje znam da imaju dobre timove i da su u njih uložili iskusni investitori.

Investirate li samo u kompanije s Funderbeama ili i u kompanije uvrštene na drugim tržištima?

Trenutno nemam nikakvih pozicija na drugim burzama. Na burzi u SAD-u je toliko novca profesionalnih investitora koji traže dobre prilike da tamo nema smisla selektirati pojedinačna ulaganja, a i cijene su vrlo visoke. Uspio sam nadmašiti povrate estonskog i baltičkog tržišta prilično dobro, ostvarivši više od 30 posto povrata u posljednjih nekoliko godina, ali iz istih razloga izišao sam u jesen prošle godine. Također ulažem kao član Estonske mreže poslovnih anđela. Zašto bih investirao u „dinosaur tvrtke“ tržišne vrijednosti na desetke ili stotine milijardi dolara koje će biti disruptirane kada mogu uložiti u tvrtke velike budućnosti s vrednovanjima od nekoliko milijuna dolara? Američko dioničko tržište je na vrlo skupim valuacijama, a estonski startupi su prilično razumno vrednovani.

Koristite li strategije i iskustva iz igranja pokera kada odabirete investicije?

Moje ukupno iskustvo natjecateljskog igrača pokera definitivno mi je pomoglo da započnem i poboljšam ulaganja. Većina ljudi, a osobito ulagači na tržištu dionica, uvelike precjenjuju rizike. Mogućnost da 40 do 60 posto tehnoloških tvrtki u koje investiram neće postojati za tri do pet godina sasvim mi je u redu! One tvrtke koje opstanu ne rastu 10 do 15 posto godišnje kao na burzi, već mogu rasti nekoliko puta godišnje i tako nekoliko godina. Vrlo je neuobičajeno ostvariti 500 posto povrata na burzi za manje od 10 godina, ali investitori u rastuće tvrtke čak i ne razmatraju one koje nemaju potencijala ostvariti povrat 20 do 50 puta veći od uloženog.

Jesu li te strategije primijenjive samo pri ulaganju u startupe ili i pri ulaganju u već etablirane i uspješne kompanije?

To su potpuno različiti svjetovi. Sveukupni pristup i dalje vrijedi, ali važne stvari koje treba uzeti u obzir potpuno su različite. Kod velikih tvrtki uglavnom se sve svodi na brojeve, dok su kod tvrtki u ranoj fazi razvoja najvažnije stvari vezane uz tim. Kada investitor na tržištu dionica prvi put vidi investiranje u startupe, odmah pomisli da se radi o muljaži. U stvarnosti, tako su najveće i najvažnije tvrtke u posljednjih 10 do 20 godina, poput Amazona, Applea, Googlea i Facebooka počele rasti i tako su investitori u njih postigli najbolje rezultate. Dobrom investitoru u dionice jednom se možda predstavio startup, a on je vidio da imaju samo lošu aplikaciju i 10 crnih automobila. Upravo sada ta kompanija radi IPO od 80 do 90 milijardi dolara i zove se Uber, a taj je investitor propustio priliku života!

S kojim ste ulaganjem do sada najzadovoljniji, a koje nije ispunilo vaša očekivanja?

Moji najveći uspjesi do sada bili su Ampler Bikes, proizvođač električnih bicikala na Funderbeamu i Cleveron kao privatna investicija, kupio sam dionice u toj robotičkoj tvrtki od jednog od prvih zaposlenika te kompanije. Ampler mi je donio 1200 do 1300 posto povrata u 3,5 godine, nakon što je od tri dečka u garaži narastao do kompanije koja zapošljava preko 30 ljudi i ove će godine izvesti električnih bicikala za oko pet milijuna eura. Cleveron je već blizu IPO-a, prošle godine je ostvario prihod od 48 milijuna eura, ove godine će preći 100 milijuna eura, a ti momci rade nešto stvarno strašno.

Najgori neuspjesi bili su na početku mog ulagačkog puta, kada nisam učinio dovoljno „domaćih zadaća“ i dovoljno istražio osnivače jedne kompanije, a oni su pokupovali automobile s mojim novcem i to istog dana! To me iskustvo naučilo da pristupam ozbiljnije i od tada imam prilično dobre rezultate.

Što činite kad ulaganje ne ispuni vaša očekivanja, prodajete li udjele odmah?

Povlačenje iz startup investicije je problematično s većim pozicijama. To je također jedan od razloga zašto radim na edukaciji tržišta o investiranju u startupe, kako bi bilo više likvidnosti. S manjim pozicijama moguće je izaći putem Funderbeama. Izvan platformi poput Funderbeama umrežavanje s drugim investitorima i fond menadžerima također malo pomaže. Uglavnom, uložit ću veći novac samo kada doista vjerujem timu i njihovim sposobnostima, strateškom razmišljanju i sposobnosti ostvarenja rezultata.

Sve u svemu, ne izlazim prerano. Na primjer, u slučaju Amplera prodao sam oko pet posto svoje pozicije nakon ostvarenja između 700 i 1300 posto povrata samo zato što je tada postao prevelik dio mog portfelja. Ovo je posao u kojem je samo uspjeh bitan, ne možete odrubiti glavu svoga najboljeg trkaćeg konja na samom početku utrke, u suprotnom držite se podalje od startupa. Sposobnost podnošenja gubitaka i kada je tvrtka s poslovne strane sve učinila kako treba važan je dio investiranja poslovnih anđela, u suprotnom osnivači dobrih tvrtki ne bi željeli da budete s njima u toj priči. Dobri odnosi s osnivačima vrlo su važni u ovoj industriji.

Kako ocjenjujete hrvatsku startup scenu te ima li potencijal privlačenja globalnih investitora?
Znam, naravno, za Include i Top Digital Agency. Čuo sam da je Gideon Brothers prošle godine prošao međunarodni krug dokapitalizacije, a najveći investitor bio je Estonac Taavet Hinrikus, osnivač „jednoroga“ Transferwise. S Funderbeamom je moguće dobiti međunarodne investitore već u najranijoj fazi razvoja što je nekada bilo gotovo nemoguće. Što je više uspješnih priča, to bolje, poboljšava se ekosustav, lokalna investicijska scena, pravni okvir, politička stabilnost. Jedan od razloga uspjeha estonskih startupova jest što oni vrlo rano počinju koristiti engleski jezik, većina dokumenata je također na engleskom. Tako je lakše privući strane talente, menadžere i investitore.