Nakon više od godinu dana mirovanja Hipersfera, hrvatski startup koji je razvio i testirao vlastiti dron, svjetski najjefikasniji sustav za aeronadzor teritorija, ponovno je aktivna i smiješi joj se investicija na razini 100 milijuna kuna, doznaje Poslovni dnevnik. Jedina slična investicija u neki hrvatski visokotehnološki startup dosad je bilo ulaganje vlasnika Forbesa te kineskih i kolumbijskih investitora u proizvođača najbržeg električnog automobila na svijetu Rimac Automobile.

Bojan Pečnik, zagrebački astrofizičar s doktoratom s instituta Max Planck i osnivač tvrtke Hipersfera, prema našim izvorima, napustio je funkciju direktora Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje i vratio se na puno radno vrijeme u svoj startup.

Pet investitora

“Točno je da sam se vratio u Hipersferu i da je taj projekt ponovno aktivan, ali ne bih želio zasad reći više jer je poznato da tražimo sredstva za daljnji razvoj tvrtke. Ako bude vijesti, očekujem da ću o tome moći više reći sredinom iduće godine”, kaže Pečnik.

U Hipersferu je dosad pet ulagača uložilo 1,4 milijuna dolara. Među njima je i vladina agencija Hamag-Bicro, koja je u razvoj te autonomne letjelice uložila više od polovice tog iznosa. Saša Cvetojević, jedan od privatnih ulagača u Hipersferu, potvrdio je da je u tu tvrtku uložio nešto više od 62 tisuće dolara. “Za mene to nije samo ulaganje novca, drago mi je što sam mogao pomoći u njezinu razvoju, pa se iskreno nadam da će taj projekt ostvariti svoju tržišnu šansu”, kaže najaktivniji poslovni anđeo u Hrvatskoj.

Realan potencijal

Izuzmu li se Rimac Automobili, Hipersfera je peti najuspješniji domaći startup po privlačenju investicija. Po tome je odmah iza Bellabeata, Farmerona, Monolitha i Shout’Ema. Među startupima se komentira da je projekt vjerojatno napokon pronašao kvalitetna potencijalnog investitora.

Hamag-Bicro dosad je u svojim prospektima navodio kako je za nastavak rada Hipersfere nužno osigurati investiciju tešku između 10 i 15 milijuna eura. Sam Pečnik tvrdio je da bi se snašao i s pet milijuna eura. U veljači je upozorio na to da je tržišni potencijal njegova projekta i te kako realan, ilustrirajući to budućom javnom nabavom Hrvatske vojske.

Vojsci povoljniji

HV se, naime, obvezao NATO-u da će u idućih nekoliko godina kupiti 30 dronova. Paradoksalno, država koja je uložila u razvoj Hipersfere već razmišlja o kupnji američkih i izraelskih dronova iako bi Hipersfera mogla u Hrvatskoj otvoriti 150 dobro plaćenih radnih mjesta, bila bi jeftinija za kupnju i, najvažnije, do deset puta jeftinija za održavanje.

Hipersferina letjelica cilja na tržišta daljinskoga istraživanja i autonomnih letjelica ukupne vrijednosti 14,4 milijarde dolara i s prosječnim rastom od 5,2 do 5,5 posto godišnje. Na tim je tržištima primjenjiva od kontrole schengenskih granica, za što već postoji interes, preko nadzora naftovoda, prometa u gradovima, poljoprivrednog zemljišta i stoke na pašnjacima pa sve do Googleova projekta Loon za pružanje brodbanda u ruralnim sredinama.