Najveći hrvatski Initial Coin Offering (ICO), težak 390 milijuna kuna ili 60 milijuna dolara, već je uspio, a da zapravo još nije ni zatvoren proces prikupljanja kapitala.
Startup Tolar.io ili skraćeno Tolar do sada je skupio više od 20.000 Ethereuma, što po cijeni te kriptovalute u utorak od 406,72 dolara znači da je od investitora prikupio vrijednost veću od 8,1 milijun do-lara. To je bila donja granica ili soft cap koji su si u Tolaru postavili za vlastiti ICO. Da nisu prikupili taj iznos investitorima bi njihov pametni ugovor vratio sva sredstva. Koliko su pak dosad premašili taj iznos, u Tolaru zasad ne otkrivaju. Međutim, u svom Whitepaperu, kripto pandanu IPO prospekta za ulagače, piše da ciljaju do 45.000 Ethereuma investicija za ukupno 35 posto udjela u startupu, a iz čega se i izvlači očekivana vrijednost njihovog ICO-a.
Velika evaluacija
Zoran Đorđević, izvršni direktor Tolara te jedan od dva managing partnera iz Cotrugli Busi-ness Schoola, koji su se uz osnivača te škole Dražena Kapuste uključili u ovaj projekt i podr-žali osnivača Tolara i njegovog tehničkog direktora Josipa Maričevića, kaže da je zadovoljan procesom prikupljanja kapitala. "Dosegnuli smo soft cap od 20 tisuća Ethereuma te u ovoj fazi nastojimo doći do hard capa od 45 tisuća Ethereuma", kaže Đorđević.
Dodaje da je prema novom i finalnom hard capu Tolarova tržišna vrijednost oko 60 milijuna dolara, znači nešto manje od 400 milijuna kuna. No, Đorđević ističe da im to u ovom trenutku uopće nije toliko važno. Umjesto toga naglašava da su stvorili partnerstva i kontakte koji će im omogući-ti da takoreći instantno postanu svjetska tehnološka kompanija.
Nagrada u Tokiju
Tolar je, naime, prvi hrvatski ICO i prvi hrvatski startup koji je, da bi prikupio kapital za rast i razvoj, napravio globalni investicijski roadshow. Nešto što su do sada radile isključivo najveće hrvatske kompanije s jedne te s druge strane ministri financija. Počeo je na dva mjesta u isto vrijeme Seulu i Kuala Lumpuru, nakon što je završilo Svjetsko nogometno prvenstvo. Investicijsku turneju menadžment Tolara nastavio je u Singapuru, Bangkoku, Hanoiu, Bahrai-nu, Ho Chi Minhu, ponovo Seulu i zatim u nedjelju u Tokiju.
"Dosadašnji tijek roadshowa ide prema planu te je potvrdio da je azijsko tržište i dalje lider po pitanju ICO projekata", kaže Đorđević. U Tokiju je na predstavljanju japanskim kripto-investitorima na World Blockchain Roadshowu, Tolar dobio nagradu "Future of Blockchain". "Sama nagrada je još jedan mali pokazatelj da smo na dobrom putu", ističe Đorđević. Sad se pripremaju za drugi dio turneje koja 13. kolovoza počinje na Mauricijusu. Slijedi Toronto, Perth, još dva puta će u Singapur pa u Šangaj, da bi u rujnu sve finalizirali u Londonu, Dubaiju i Moskvi.
"Razlog zbog kojeg smo pokrenuli roadshow leži u viziji Tolara da postane globalna platforma za nove ICO pro-jekte, kao i platforma koja će imati konkretne implementacije u realnom i državnom sektoru, a inicijalni kontakti s kompanijama i državnim tijelima već su ostvareni", kaže Đorđević. Do-daje da su razvili tehnološko rješenje, HashNET, koje je zadržalo sve dobre strani blockchain tehnologije, a donijelo rješenja za velike nedostatke blockchaina poput brzine transakcija, skalabilnosti, potrošnje energije.
Imaju proizvod
Đorđević ističe da je većina sličnih projekata dosad to obećavala, ali se nije pomakla od ICO prospekta. U svijetu je trenutačno velika utrka za brže transakcijske mreže. Bitcoin vrti do 7 transakcija u sekundi (TPS), Ethereum 20, VISA do 56 tisuća, a Tolarov zadnji rekord je 150 tisuća TPS-a. "Odlučili smo se za drugačiji pristup i prvo razvili Minimal Viable Product – Tolar HashNET, koji smo javno demonstrirali u Zagrebu, premašivši brzinu od 100 tisuća TPS-a", zaključuje Đorđević.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.No a cim se bave ? Kaj budu s tom lovom? Koji im je projekt, proizvod ?To me zanima, pa im mozda i ja dam lovu.
Uključite se u raspravu