Zadružno poslovanje, unatoč brojnim predrasudama koje se u našem društvu vezuju uz njega, može itekako biti uspješno i pozitivno, a svojim primjerom već sedam godina potvrđuje to i Zadružna pivovara Brlog iz Zadra. Skupina 120 zadrugara, odnosno ulagača, koji zajedničkim snagama, svatko po svojoj volji i mogućnostima, uspješno razvija posao izrade craft piva dokazuje da su povjerenje i transparentnost stupovi koji svaki biznis mogu vinuti u nebo.

Zadrugari su sada pred novim projektima, a plan je širiti poslovanje. Proizvođači dobro poznate Plavuše, Neposlušne i Špurije, kao i malih serija piva, žele veći prostor i proizvodnju. Iza njih su već tri izgrađene tvornice craft piva, no novih ideja i ambicija ne nedostaje.

Prvo pivo proizvedeno je bilo u zadarskom inkubatoru, u prostoru od 50 četvornih metara. Danas u prostoru u centru Zadra godišnje proizvode 120 tisuća litara odličnog piva. U 2022. je prodaja rasla gotovo 50%, a toliko će vjerojatno i ove. No, došlo je vrijeme za veću priču. Koncept, doduše, još nije u potpunosti razrađen, no Ana Teskera, upraviteljica Zadružne pivovare Brlog, koja je s Majom Šepetavec pokrenula ovu priču, otkriva da planiraju širenje, a s njim i nešto drugačiji koncept funkcioniranja.

“Spremni smo prihvatiti ideje ljudi koji bi se sa svojom djelatnošću i sadržajem naslonili na našu”, kaže Teskera. To znači da u svoje redove prihvaćaju sve kojima odgovara koncept društvenog i odgovornog poslovanja. No to je, ističe Teskera, zahtjevan projekt koji treba dobro razraditi, a na čemu trenutačno rade. Najavljuje i da bi već u prvom kvartalu 2024. trebali organizirati crowdfunding i crowdinvesting kampanju kojim bi ga trebali financirati, ali i širili zajednicu suvlasnika. U rezultate kampanje Teskera ne sumnja jer su svi dosadašnji takvi projekti bili uspješni, posebno onaj crowdinvestinga kada su za kupnju opreme i preseljenje u Murvicu osigurali 130 tisuća eura. Ukupno je do danas Brlog uložio 300 tisuća eura te ima 10 zaposlenih.

Kao najveću prednost zadružnog poslovanja, uz brojne druge, Teskera ističe “otpornost na krize”. “Primjerice, na vrhuncu koronakrize 2020., kada je sve bilo zatvoreno, a prodaja piva stala, zadruga se, kao i dobar dio poslova u Hrvatskoj, našla u problemima. Našim sam suvlasnicima tada predložila nekoliko rješenja. Brzo smo se oko njih složili te su se apsolutno svi aktivirali. Zatvaranje je bilo u ožujku, a mi smo već u svibnju kuhali novo pivo jer smo uspjeli prodati sve što smo imali na zalihama. Te iste godine, u kolovozu, odlučili smo ponovno preseliti proizvodnju i hitno nam je trebalo 50 tisuća eura. U petak sam suvlasnike obavijestila o potrebi, a već u ponedjeljak sam imala potreban novac. U tom periodu u tako malo vremena ne bih stigla niti do banke”, navodi Teskera.

Složnost i brza reakcija mogući su, naime, jer baš svi koji su odlučili uložiti u suvlasništvo imaju isti motiv i cilj – uspješno poslovanje zadruge, odnosno pivovare. Inače je u njihovu slučaju najmanji ulog 1195 eura, a najviši 22 tisuće eura te svatko, bez obzira na iznos uloga, ima jednako pravo glasa u Skupštini. A upravljanje tako velikog broja ljudi od kojih svatko, od njih 120, ima pravo reći i zahtijevati svoje, svakako je izazovno, priznaje upraviteljica Zadruge Brlog Ana Teskera. Uspjeh, dodaje, leži u transparentnosti i entuzijazmu.

Krenula bez kune u džepu

U konačnici, ona i Maja Šepetavec odlučile su se na zadružni, odnosno društveni poslovni model, zato što o biznisu nisu znale mnogo pa im je model koji okuplja više glava na jednom mjestu bio najprikladniji. Između ostalog, pokazale su da je i bez početnog znanja i kapitala moguće biti poduzetnik i uspješno poslovati.

“Osobno nisam imala niti kune u džepu kad smo pokrenule Zadrugu, ali zajedno smo uspjeli”, kaže Ana Teskera.

Primjer nje i Maje Šepetavec tako je danas pozitivan primjer ne samo ženskog poduzetništva, već poduzetništva kojim baš svakom (barem onima s 1195 eura) daje mogućnost stvaranja i upravljanja. Uostalom, dio pivovare Brlog već neko vrijeme nije samo proizvodnja piva. Kroz njihovu kušaonu prodaju se i drugi domaći proizvodi članova zadruge. To je vino Anine obiteljske vinarije, cijeđeni sokovi Guuc s Neretve, craft pelinkovac Kusshh s Krka.

“Ideja je da naš bar bude craft, odnosno da proizvod bude od članova naše zadruge. A ako toga nemamo, kao što nemamo kavu, onda nastojimo da bude lokalno i vrhunske kvalitete”, priča Teskera.

Ta priča, s planiranim bi širenjem, trebala ojačati, a za ideje su i nove zadrugare, poručuje Teskera, dostupni stalno.

Naravno, ljudi ulažu ne samo zato što vjeruju u dobre priče, već i zato što žele zaraditi. Zadrugari Brloga ipak dobit još ne ostvaruju jer sve što se zaradi, kaže Teskera, i dalje se isključivo reinvestira.

No zanimljivo, ova je priča i nakon sedam godina, ljudima atraktivna. Samo ove godine, i to bez ikakve kampanje i oglašavanje, dobili su 15-ak novih zadrugara. A ova je godina, između ostalog, kaže upraviteljica, bila jedna od najtežih u poslovanju. Teža i od 2020. kada je zbog pandemije sve stalo i bilo zatvoreno.

Neprekidno ulaganje

Rast cijena sirovina, naime, rastao je barem 30%, određenih čak i 100%. A oni su, kaže Teskera, cijenu piva povećali tek 12% u posljednje tri godine.

Pritisak rasta cijena kompenzirali su povećanjem efikasnosti proizvodnje i poslovanja.

I baš zbog takvih godina kao što je ova, jasno im je da ulagati treba neprekidno. Jedno takvo, koje će biti vjerojatno najveće u poslovanju najpoznatije i jedne od najuspješnijih zadruga u Hrvatskoj, upravo se priprema.