Algebra, najveća privatna obrazovna grupacija u zemlji, otvorila je vrata novog sveučilišnog kampusa u Zagrebu. Investicija u novi kampus, koji prema riječima suosnivača Algebre Hrvoja Balena, neodoljivo podsjeća na Ministarstvo magije iz filmova o čarobnjaku Harry Potteru, stajala je 110 milijuna kuna. No, prava su magija IT stručnjaci koji izlaze iz Algebre, a itekako su “vruća roba” među domaćim poslodavcima.

“Ova investicija je hibridnog modela, nismo u potpunosti sve financirali već je zgrada za nas građena namjenski. Mi smo dali garancije i opremili prostor, no nije naše vlasništvo. To je najveća privatna investicija u obrazovanje u Hrvatskoj”, kaže Balen. Kampus je izgradila developerska građevinska tvrtka Sigma iz Zagreba, koja stoji iza niza objekata u glavnom gradu.

“Ovdje imamo 12.500 m2 prostora koji može primiti do 4000 ljudi dnevno, u četiri smjene”, napominje Balen, koji je Algebru pokrenuo sa srednjoškolskim prijateljima Mislavom Balkovićem i Tomislavom Dominkovićem. Trojac ambiciozno očekuje da novim kampusom godišnje prođe oko 12 tisuća polaznika raznih studijskih programa, od preddiplomskih, preko MBA, juniorskih do programa osposobljavanja i usavršavanja. “Šalimo se da smo ovim prostorom pokriveni barem narednih desetak godina”, smije se naš sugovornik aludirajući na kontinuirano širenje Algebre u njezina dva i pol desetljeća.

Kao London i Pariz

“Naš plan za rast do 2026. je doći sa sadašnjih 1600 na 2600 studenata ukupno”, otkriva Balen dodajući da se danas na to visoko učilište upisuje oko 450 brucoša. “Te brojke moramo povećavati, a jedini prostor za rast je međunarodno tržište”, kaže. Broj domaćih studenata svake je godine od 10 do 15 posto veći, dok za glavninu planiranog rasta Algebra računa na međunarodne studente koji bi u Hrvatsku dolazili, ne samo na razmjenu, već na kompletni studij. Na tom tragu pokrenuta je suradnja s University of London koja omogućuje da se u Zagrebu studenti školuju po hrvatskim i britanskim standardima.

“Studenti koji završe bilo koja od četiri preddiplomska i diplomska studija dobivat će dvije diplome, našu i onu University of London. Imamo i studije u suradnji s Epitechom iz Francuske, studij umjetne inteligencije i IoT-a koji se sastoji od godine studiranja u Zagrebu i godine u Parizu nakon kojih studenti također dobivaju dvije diplome”, pojašnjava Balen stratešku viziju Algebre.

Ne manje bitna je i suradnja s gospodarstvom od koje stiže neprocjenjiva povratna informacija potrebnih znanja i vještina na tržištu rada, što je nerijetko najveća kritika poslodavaca na račun (javnih) obrazovnih institucija. U isto vrijeme studenti imaju mogućnost odlaska na praksu i rada na projektima u realnom sektoru.

Kao jedan od najpropulzivnijih domaćih sektora, IT je i tijekom pandemije bio grana s najmanje potresa, a s ubrzanom digitalizacijom piše mu se svijetla budućnost. Unatoč ambicioznim planovima Algebre i odličnoj suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva, varaždinskim Fakultetom organizacije i informatike te Tehničkog veleučilišta Zagreb, domaći obrazovni sustav ne može “proizvesti” dovoljno traženog IT kadra.

‘Otimanje’ nije dovoljno

“Imamo odličnu suradnju jer je ideja da se međudobno pomažemo upravo na podizanju ukupnog kapaciteta i mogućnosti za provlačenje stranih studenata. Svi rade na vrhunskoj razini, ali moramo povećati dolazak mladih jer je nas sve manje i manje. Ne možemo “oteti’ toliko drugih ljudi iz ostalih grana znanosti da bismo ih privukli u digitalni svijet, već moramo dobiti ljude izvana, to je naša zajednička strategija”, kaže Balen. Napominje da s ciljem stvaranja boljeg okruženja za strane studente nastupaju prema Vladi i resornim ministarstvima.

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

Algebrin godišnjih doprinos tržištu rada, procjenjuje, kreće se oko 600 IT stručnjaka, visokoobrazovanih i onih koji su završili specijalističke izobrazbe za softverski development, a slično je i s ostalim obrazovnim institucijama. Nekad je tržište godišnje tražilo oko 1000 informatičkih stručnjaka, no samo ove godine toliko planiraju zaposliti Rimac i Infobip, pa Balen procjenjuje da je na tržištu potreba za i do triput toliko. U 24 godine od osnivanja kroz programe Algebre prošlo je više od 150 tisuća studenata kojima danas znanje prenosi 180 zaposlenika i 500 suradnika. S novim kampusom sadašnji i budući studenti imat će prilike obrazovati se u suvremenom multidisciplinarnom prostoru. Kampus ima 35 predavanica koja nose zvučna imena inovatora i znanstvenika – od Nikole Tesle, Fausta Vrančića, Slavoljuba Penkale do Stevea Jobsa. U knjižnici je 18,5 tisuća knjiga koje pokrivaju 120 posto potreba u odnosu na upisani broj studenata. U predavaonicama je gotovo 700 računala, laserski projektori i oprema za nastavu na daljinu. Kroz zgradu je razgranato 30 km optičkog kabela što omogućuje brzinu od 10 Gb po sekundi, a u podrumu je 80 servera i vlastiti podatkovni centar pod imenom ‘Nimbus’ koji omogućuje pokretanje 4000 virtualnih mašina za studente i polaznike
edukacija.