U dosadašnjoj poslovnoj praksi, najčešći razlog poreznih kazni, dodatnih poreznih obveza i zateznih kamata je neuredna i nevjerodostojna dokumentacija. Radi toga bi se svaki porezni obveznik trebao upoznati s jednim od temeljnih poreznih načela – načelom uredne i vjerodostojne dokumentacije, o kojem više pišemo u nastavku….

U srži načela uredne i vjerodostojne dokumentacije, nalazi se svaka pojedina računovodstvena isprava na temelju koje se ispunjavanju poslovne knjige (bruto bilanca, analitike itd.).

Sukladno Općem poreznom Zakonu, kako bi računovodstvena isprava (račun, izvod, ugovor ili bilo koji drugi dokument za knjiženje) bila uredna, iz nje se mora nedvosmisleno moći utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i njezin materijalni sadržaj, što znači narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene povodom koje je sastavljena.

Kako bi isprava bila vjerodostojna, ista mora potpuno i istinito odražavati nastali poslovni događaj koji oslikava.

U poreznom smislu navedeno konkretno znači da, kako bi poslovne promjene bile prihvatljive, glavna isprava i popratna dokumentacija moraju biti dovoljno opširni kako bi neupućena osoba mogla iz istih raspoznati što je priroda posla, te kada se dogodio poslovni događaj.

Svaki poslovni događaj može biti predmet kojeg će Porezna uprava „secirati“ prilikom obavljanja nadzora nad Vašom tvrtkom. Ono što Porezna uprava sagledava prilikom nadzora je kako slijedi:

– je li događaj stvarno nastao, tj. da li je eventualno riječ o fiktivnom pravnom poslu;
– ima li poduzetnik svu potrebnu dokumentaciju koja dokazuje da se poslovni događaj stvarno dogodio;
– je li naknada (cijena) koja je plaćena za poslovni događaj realna.

Je li događaj stvarno nastao?

Koliko smo samo puta u medijima slušali o raznoraznim elaboratima, studijama i sličnim fiktivnim poslovima koji su se „masno“ naplaćivali. Ono o što se vidi u novinama je samo „vrh ledene sante“ jer se u velikom broju društva događa mnogo malih fiktivnih pravnih poslova, u vidu nepostojećih putnih naloga, ulaznih računa i sl.

Kada razmatramo da li se radi o stvarnom ili fiktivnom pravnom poslu, obično gledamo sljedeće međusobno povezane stvari:

– postoji li ulazni račun od dobavljača s popratnim urednim i vjerodostojnim dokumentima;
– postoji li izlazni račun prema kupcu s popratnim urednim i vjerodostojnim dokumentima;
– jesu li ulazni i izlazni računi suštinski povezani.

Evo nekoliko primjera iz prakse:

Greška 1: Nepotpuni poslovni proces

 Poduzeće „Agencija“ d.o.o. se bavi organiziranjem marketinških kampanja za bankarski sektor. Porezna uprava je u sklopu nadzora pregledala kampanje kroz posljednje dvije godine, te je za jednu kampanju utvrdila sljedeće:

– postoji ulazni račun od društva „Plakat d.o.o.“ koji navodi da je društvo zakupilo 14 jumbo plakata za prosinac 2010. godine.  Račun se na sadrži specifikaciju gdje su i u kojem periodu bili zakupljeni specifični plakati (npr. križanje Ulice Grada Vukovara i Heinzelove), kao niti sliku bilo kojeg od navedenih plakata;

– ne postoji izlazni račun prema naručitelju kampanje.

 Porezna uprava je proglasila navedeni pravni posao fiktivnim, te zaračunala porez na dobit i zatezne kamate na iznos troškova.

Ovaj primjer greške iz prakse je klasična priča kako se otkrivaju fiktivni pravni poslovi – poslovni proces jednostavno nije zaokružen. Zašto bi marketinška agencija zakupila plakate koje nema kome prodati? U konkretnom slučaju, vjerujemo da se radilo o pokušaju smanjenja porezne osnovice poreza na dobit.

Ima li poduzetnik svu potrebnu dokumentaciju?

Druga bitna karakteristika svakog poreznog pregleda je sagledavanje činjenice da li poduzetnik ima potrebnu dokumentaciju.

Ono što se podrazumijeva pod navedenim je, da li „papiri“ mogu uredno i vjerodostojno pokriti nastale poslovne događaje.

Greška 2: Uredna i vjerodostojna, te neuredna i nevjerodostojna isprava

Društvo „Putnik d.o.o.“ ima velik broj putnih naloga s obzirom na to da zaposlenici stalno vrše terenske obilaske klijenata. Izuzeta su dva putna naloga, kako bi se pregledalo da li su vjerodostojna.

Prvi putni nalog ima samo datum i sat početka i završetka putovanja, dok drugi uz navedene podatke ima naznačenu svrhu puta, korišteno vozilo, popratne račune za cestarinu i tunelarinu na ruti.

Prvi putni nalog nije uredna i vjerodostojna isprava jer iz informacija koje pruža ne možemo potvrditi kada se i da li se poslovni događaj stvarno dogodio. S druge strane, drugi putni nalog je uredan i vjerodostojan jer iz njega nedvojbeno možemo utvrditi poslovni događaj koji se dogodio.

Greška 3: Priznavanje pretporeza po kopijama računa

Tvrtka „A“ koja se bavi proizvodnjom reklamnog materijala se u poslovnim krugovima željela diversificirati kao uredni platiša pa su svoje ulazne fakture plaćali u najkraćem mogućem roku. Naravno, tvrtka je uredno priznavala pretporez na temelju primljenih faktura. Problem je bio taj što su neke od faktura bile poslane faksom, tj. bile su kopije, a originalne fakture je zadržavao dobavljač u svojoj evidenciji. Porezna uprava osporila je fakture koje nisu bile originalne, a neki od poslovnih partnera su odbijali poslati originale. Poduzeće je moralo državi vratiti pretporeze koju su bili neispravno odbijeni, kao i sve zatezne kamate u svezi s tim.

Je li cijena primjerena?

Neovisno o tome što se događaj stvarno dogodio, te postoje popratni dokumenti, „prenapuhana“ cijena također ukazuje na fiktivni pravni posao zato što ukazuje na skrivene motive postupanja.

Greška 4: "Prenapuhana" cijena

Ovaj primjer ste vrlo vjerojatno čitali u novinama, a radi se o prodajama suncobrana i tendi.

Naime, društvo „Kišobran d.o.o.“ je prodalo društvu „Kavana“ d.o.o. suncobrane za terase po cijeni po komadu od 200.000 HRK.

Iako postoji cjelokupan poslovni proces kod društva Kišobran d.o.o. (ulazni račun za suncobran, otpremnica, izlazni račun itd.), činjenica da je suncobran plaćen 5.000 HRK, a prodan za 200.000 HRK ukazuje na fiktivnost pravnog posla.

Naknadno je društvo Kišobran d.o.o. je u zamjenu za vlastita potraživanja preuzelo imovinu društva Kavana d.o.o.

Cijela transakcija je proglašena gospodarskim kriminalom te je trenutno u tijeku kazneni proces.

Jedini razuman savjet glasi…

Gore navedene greške iz prakse se često događaju, bilo u obliku nepotpunog poslovnog procesa, nepotpune dokumentacije ili prenapuhanih cijena (sjetimo se i izgradnje autocesta).

Sumarno, uz jedini razumni savjet koji glasi – izbjegavajte fiktivne pravne poslove, svakako savjetujemo sljedeće „obrambene mehanizme“:

– prikupljajte sve račune i čuvajte svu pisanu poslovnu korespondenciju (e-mail, telefonske note i sl.) i sve ostale dokumente vezane za neki poslovni događaj;

– pazite na potpunost poslovnog procesa, tj. da poslovne događaje radite u poslovne svrhe;

– pazite da cijene koje plaćate za neke usluge ili dobra koja nabavljate odgovaraju tržišnim cijenama. Naime, ako ste neku isporuku platili višestruko više nego ona stvarno vrijedi, Poreznoj upravi će se u nadzoru sigurno „upaliti lampica“.

Članak napisao Mazars Cinotti Accounting

Mazars Cinotti Audit, Mazars Cinotti Consulting i Mazars Cinotti Accounting su specijalizirana društva koja počivaju na principima profesionalnosti, te pružanja vrijednosti za novac našim klijentima.

Društva Mazars Cinotti su specijalizirana za pružanje revizijskih, poreznih, financijskih te računovodstveno – knjigovodstvenih usluga. Pokrivamo cijeli spektar usluga s navedenih područja te za iste posjedujemo potrebne licence te višegodišnje međunarodno i domaće iskustvo. Mazars Cinotti društva su članovi Mazars grupe. Mazars je međunarodna, neovisna organizacija specijalizirana u područjima poreza, revizije, računovodstva te pravnog i poslovnog savjetovanja (www.mazars.hr i www.mazars.com).

Tekstovi su informativnog karaktera te se isti ne bi trebali koristi za donošenje poslovnih odluka.