Dok Hrvatska tek gradi svoj startup ekosistem i dok se još muči privući novac iz fondova Europske unije (EU), Izrael je u obje stvari iznimno uspješan.

U srijedu i četvrtak na prvoj startup konferenciji koju organizira jedan grad u Hrvatskoj, Zagreb Connectu, gostovat će Marcel Shaton. U Izraelu on radi nešto što bi potpadalo pod odgovornost i Hamag-Bicroa i Safua – Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU. Njegova organizacija The Israel-Europe R&D Directorate (ISERD) izraelskim startupima pomaže probiti se u svijet i privući novac iz EU fondova te je jedan od razloga zašto je Izrael danas tako uspješan u poduzetništvu.

Surađuje li vaša agencija s hrvatskim institucijama poput Hamag-Bicroa ili Safua?
Zasad ne surađuje. Dolazim u Zagreb na startup konferenciju kako bih govorio o iskustvima koje Izreal ima u međunarodnoj koordinaciji i podršci istraživanjima i razvoju, ali i kako bih razgovarao s predstavnicima vaših institucija. Hrvatska je članica Europske unije i Izrael, kao član Unije i država koja aktivno sudjeluje u Unijinim razvojnim programima poput Obzora 2020., razvija suradnju u istraživanju i razvoju (R&D) sa zainteresiranim članicama.

U brošurama pišete da pomažete izraelskim startupima, ali i ostalim lokalnim kompanijama, i u međunarodnoj suradnji u R&D-u u području istraživanja svemira, nanotehnologije i biotehnologije. Nije li to previše ezgotično za startupe?
Istraživanja svemira, nanotehnologija i biotehnologija nisu egzotika već mainstream.

Nije li internet mainstream za izraelske startupe?
Točno je da je najviše naših startupa danas u području internetskih tehnologija. Do prije nekoliko godina oni su bili u području komunkacija i drugim djelovima IT-a. U Izraelu je izumljen USB ključ i niz kontrolnih mehanizama za čipove koji se koriste u Silicijskoj dolini. No, područja koja zovete egzotičnima zapravo su svuda oko vas, ali ih možda još ne zamjećujete.

Kako to mislite?
Pročišćavanje vode nekad se radilo kemijom, a danas je nezamislivo bez nanotehnologije. Uz to, nanotehnologija se koristiti u proizvodnji odjeće, boja i drugih proizvoda koje danas svakodnevno koristimo. Zato se ne slažem da se te nove industrije nazivaju egzotikom. Možemo govoriti o tome da. primjerice, možda u Izraelu nemamo kritičnu masu da radimo komercijalne letove u svemir kao u SAD-u, ali to ne priječi startupe ovdje da rade na razvoju raznih tehnologija koje se mogu upotrijebiti u svemirskim istraživanjima. Isto tako, mogu razvijati zemaljske primjene tehnologija koje se koriste u svemirskim istraživanjima. To je ono što čini izraelsku svemirsku industriju. K tome, Izrael ima ima rakete kojima može lansirati satelite, ali to se čini u vojne svrhe.

U Hrvatskoj je jedna švicarska kompanija željela napraviti luku za letove u svemir (spominjala se zračna luka u Udbini), ali taj projekt nije naišao na političku potporu nužnu za realizaciju. Tko je u Izraelu zadužen za prepoznavanje potencijala takvih projekata, koji su za hrvatske prilike ipak egzotični?
Za to je zadužen Ured glavnog znanstvenika pri Ministarstvu gospodarstva Izraela (Office of the Chief Scientist). Taj ured ima oko 170 ljudi, od kojih njih 120 čine stručnjaci evaluatori projekata. Oni nisu stalno zaposleni, zapravo su trajni vanjski suradnici tog ureda i imaju znanja i iskustvo da savjetuju u procjeni učinaka i potencijala projekata. Oni raspolažu i vlastitim budžetom kojim financiraju R&D. Oni su poput finskog Tekesa (ili hrvatskog Hamag-Bicroa).

A vaša agencija, ISERD?
ISERD surađuje s tim uredom i pomaže svim tvrtkama da izgrade uspješniju međunarodnu suradnju na projektima R&D-a s partnerima iz EU, SAD-a i Azije te da povuku novac iz fondova Europske unije.

Na koji način pomažete izraelskim startupima?
Nas ima 18. Zadatak nam je da sjedimo u Bruxellesu u odborima, pomažemo u izradi EU programa i zatim prenesemo ta znanja u Izrael kako bismo sa sveučilištima i industrijom pomogli osmisliti dobre načine da te programe primijeniti kod nas.

Zašto?
Zato što Izrael u EU uplaćuje velik novac za programe poticanja R&D-a i cilj nam je da onda izraelske tvrtke iskoriste mogućnosti koje Unija nudi povratno. Konkretno, kad se ISERD-u obrati neka tvrtka, mi je možemo točno uputiti na koje se EU natječaje može javiti kako bi došla do sredstava i pomoći koja joj treba. U tome smo vrlo uspješni.

Usmjeravate li startupe prema određenim industrijama?
Ne. Ponajprije stoga što smo mi državna institucija i kao druge državne institucije moramo biti neutralni. Drugo je što je usmjeravanje stvar tržišta i tržišne utakmice, a treće to što mi nismo proroci. Naime, nitko od nas ne može procijeniti koja će industrija biti najuspješnija u budućnosti. Umjesto toga, treba pomagati tvrtkama da se razvijaju i da to bude na dobrobit društva.

Izrael je nakon Silicijske doline drugo mjesto na planetu po koncentraciji rizičnog (seed i VC fondovi) kapitala. Što privlači taj kapital?
Broj startupa koji se pojave svake godine upućuje na zaključak da postoji naklonjenost poduzetničkom riziku, a bez rizika nema ni profita. Nadalje, to prati razvijen startup ekosustav i država koja je usvojila i provela politike koje potiču bujanje novih startupa. Konačno, imamo veliku bazu iseljenika, što je izuzetno važno za razvoj Izraela kao startup nacije.

S vojnim je iskustvom lakše krenuti u biznis

Po čemu su izraelski startupi specifični?
Iz socioloških i antropoloških razloga ljudi su ovdje poticani da budu poduzetnici. Prirodni resursi su oskudni. Domaćeg tržišta nema. Nema ni velikih kompanija. Mladima je pak tehnologija stalan izvor poticaja za  inovacije. Imamo vrlo dobro razvijeno tehničko obrazovanje, te vojnu obvezu kroz koju mladi dodatno dobiju mnogo tehnoloških znanja. Kad izađu iz vojske i odluče napraviti biznis, znaju da će uspjeti samo ako je usmjeren na izvoz i inovativan. 

Koje su prednosti provedbe R&D-a u Izraelu?
To što ćete ovdje pronaći ljude kojima ništa nije nemoguće samo treba probati. To što se u Izraelu brzo reagira na promjene u svijetu. Ne čeka se dvije godine da bi se odlučilo u kojem se smjeru želi ići. Na kraju, prednost je u tome što se nitko ne boji rizika, kako tehnološkog tako i financijskog.