Iako se često govori kako e-poslovanje u Hrvatskoj nije razvijeno zbog računalne nepismenosti građana, neuređenosti države i nazadnih modela poslovanja tvrtki, čini se da je jedan od glavnih razloga, ako ne i ključan, zapravo loše reguliran financijski sektor koji zanemaruje korisnike.

Prava istina

Razvoj elektroničkog plaćanja u Hrvatskoj najviše koče kartičari, koji trgovcima skupo naplaćuju transkacije a novac isplaćuju s počekom i do 45 dana, zatim besplatno podizanje gotovine na bankomatima zbog čega je gotovina jeftinija od drugih oblika novca te prevelika konkurencija među kartičnim mrežama koje međusobno nisu usklađene pa odbijaju korisnike e-usluga, moglo se doznati na okruglom stolu "Kome još treba cash?" koji su u utorak organizirali časopis Banka u suradnji s MasterCardom i Hrvatskim telekomom. Rezultat toga je da se trgovcima u Hrvatskoj više isplati dati popust na plaćanje gotovinom, a da se korisnicima više isplati dizati gotovinu na bankomatu nego plaćati karticama.

U eurozoni se unazad tri godine udvostručilo korištenje e-novca

Banke, kartičari i davatelji usluga poput HT-a ipak bi željeli da se ta situacija promijeni. Naime, organizatori okruglog stola tvrde da e-novac smanjuje trošak platnog prometa za 15 posto, da e-novac smanjuje trošak prodavatelja za 50 posto, a k tome i da e-novac smanjuje sivu ekonomiju i povećava ekonomski rast. U eurozoni se zbog toga unazad tri godine udvostručilo korištenje e-novca, a samo devet posto transakcija obavi se kovanicama i novčanicama. U SAD-u je taj postotak sedam posto, a u Austriji i Švedskoj tri posto. Zato se korištenje gotovine najviše, tvrde organizatori, povezuje s time koliko je razvijena siva ekonomija, a u Hrvatskoj se u sivoj ekonomiji okrene 15 milijardi eura – što je na nivou 30 posto BDP-a.

Neuređenost tržišta

Međutim, direktorica Kolektive Marina Đukanović kaže da ih je neuređenost tržišta prisilila na to da građanima ponude i druge oblike plaćanja mimo kartica. Pojašnjava da njihov pružatelj usluga obrade kartica nije imao podršku za sve kartice pa su im službu za korisnike preplavili pozivi korisnika koji su se žalili da ne mogu napraviti transkaciju sa svojom karticom.

"Recimo sustav je dopuštao da naplatimo kartice od jedne banke, a ne od druge i tako u nedogled. Korisnik je to uzimao nama kao zamjerku, iako nismo imali nikakve veze s tim i zato smo omogućili i plaćanje internetskim bankarstvom, iako bi to svugdje drugdje bio korak unazad što se tiće pojednostavljivanja korisničkog iskustva", pojašnjava Đukanović.

Razmjere tih problema direktorica jednog od najuspješnijih internetskih trgovaca u Hrvatskoj ilustrira činjenicom da je našim građanima jednostavnije otvoriti PayPal račun sa svojom kreditom karticom i zatim plaćati PayPalom nego koristiti kreditne kartice.

Preskupo?

Branko Silta, direktor  servisa Ulaznice.hr kaže da je kartično poslovanje u Hrvatskoj preskupo i da njegovi konkurenti u EU imaju dvostruko niže naknade po transkaciji nego što ih on može dobiti u Hrvatskoj.

"Problem nije tehnologija, niti kupci, jer Ulaznice.hr u pravilu prodaju od 40 do 60 posto karata za neki događaj putem interneta, a za neke sadržaje tako se prodaju i sve karte. Međutim, trgovce i organizatore odbijaju marže kartičara, jer kažu da za cijenu od 4-6 posto po transakciji mogu ulaznice prodavati za gotovinu i na svojim blagajnama", upozorava Silta.

Dodaje da su oni već spremni i za NFC. No, da ništa od toga neće zaživjeti tako brzo ako se ne promijene poslovni modeli. Da se to pak neće dogoditi tako brzo upozorio je Goran Radić, suvlasnik tvrtke Applicon koja sustave za e-plaćanje prodaje u inozemstvu, ali ne i u Hrvatskoj. Na pitanje koliko je Hrvatska narodna banka primila prijava za licencije za izdavanje elektroničkog novca od nezavisnih ponuđača, odgovor iz HNB-a bio je kratak – samo jedan i od nikoga drugoga.

Međutim, Neven Barbaroša, izvršni direktor Sektora za platni promet u HNB-u istaknuo je da su uvjeti za izdavanje e-novca u Hrvatskoj jednaki kao i drugdje u EU. "Sve kreditne institucije u Hrvatskoj mogu izdavati e-novac i za to ne trebaju licenciju. To mogu i dvije kartične kuće izdvojene od banaka, zatim sva tri mobilna operatera i jedan neovisni izdavatelj koji prodaje vauchere preko interneta", kaže Barbaroša.

On smatra je, kao i trgovci, puno skloniji tvrditi da su elektroničke novčarske transkacije preskupe. "Možda je razlog i cijena transkacije", kratko je komentirao te dodao da tumačenje problema treba tražiti u činjenici da čak i oni trgovci kojima nije cilj skrivati promet daju popust na plaćanje kešom.

Popusti za gotovinu

"Mnoge trgovine daju popuste za gotovinu, čak ni oni kojima nije interes nešto sakriti", kaže  Barbaroša. Tihomir Mavriček, voditelj projekta NFC-a i mobilnog plaćanja u HT-u, naglasio je da u Hrvatskoj radi sedam kartičnih mreža, dok neke daleko veće države imaju po jednu do dvije te da to ostavlja prostor za konsolidaciju.

"Trebaju nam novi poslovni modeli po prihvatljivim cijenama i zato se svi moramo zajedno sjesti i porazgovarati o infrastrukturi pri čemu HT svoju priliku vidi u mikroplaćanjima i želi surađivati s bankama u traženju rješenja", kaže Mavriček. Navodi da HT zasad bilježi veliki uspjeh sa svojim NFC pilot-projektom zbog čega će ga produljiti do kraja ožujka. Kaže da se projektu priključilo čak 300 zaposlenika od početnih 200 te da je broj prodajnih mjesta koje prihvaćaju njihov NFC porastao na 600.

"Ljudi imaju jako pozitivan stav prema takvom načinu plaćanja, jer mobitel nose sa sobom, a i restorani su nam rekli da na taj način privlače nove klijente pa cijela stvar raste sama od sebe", kaže Mavriček. Igor Strejček, direktor Direkcije upravljanja distributivnim kanalima Erste banke kaže da nije pitanje koje bi sredstvo plaćanja trebalo biti isplativije – gotovina ili e-transkacije. Međutim, to tako nije u Hrvatskoj.

Zašto trgovci žele gotovinu?

"Siva ekonomija nije glavni razlog zašto trgovci žele gotovinu, već razloge treba tražiti u tome da kartične kompanije često odgađaju plaćanje trgovcima i do 45 dana i zato ovo nije borba protiv keša već borba za to da postanemo spreminiji slušati klijente i razvijati usluge za njih", kaže  Strejček.

Kao primjer navodi novu mobilnu aplikaciju Erste banke 'Slikaj i plati', koja je u nešto više od deset mjeseci zabilježila 21.000 preuzimanja i putem koje je plaćeno raćuna u vrijednosti 7 milijuna eura.

"Ta aplikacija plaćanje mobilnim telefonom čini jednostavnim kao fotografiranje i korisnici su to nagradili tako što je korištenje m-bankarstva u našoj banci od uvođenja te aplikacije poraslo za par tisuća puta", kaže  Strejček. Aleksandra Babić, voditeljica marketinga za regiju CEE u MasterCard Europe kazala je da su cijene kartičarskih transkacija, između ostalog, posljedica činjenice da građani na bankomatima mogu besplatno podizati novac.

"Jedino u Hrvatskoj građani mogu nekoliko puta mjesečno podizati po 50 kuna na bankomatu, a da niti jednom za to ne moraju platiti naknadu. To banke košta, ali niti jedna ne želi početi naplaćivati podizanje gotovine, jer se boji reakcije klijenata iako je stvarnost da bi se trebalo ograničiti mjesečni broj besplatnih podizanja gotovine s bankomata i zatim svaku iduću takvu transkaciju naplaćivati", kaže  Babić.

Jedan od sudionika okruglog stola iz publika na to je odgovorio da nigdje u svijetu gotovina kao sredstvo plaćanja ne odumire. Ističe da čak na godišnoj razini upotreba gotovine raste četiri posto i zato nema ni govora o tome da će se e-transkacijama iskorijeniti gotovina.

Tihomir Mavriček, voditelj projekta NFC-a i mobilnog plaćanja u HT-u naglasio je da će razni oblici e-plaćanja ipak polako nadiradi u Hrvatsku. Inače, on tvrdi da će prema HT-ovim internim procjenama NFC uči u široku upotrebu u Hrvatsku za dvije do tri godine. U Fini očekuju da će NFC i druge oblike mobilnog plaćanja prvo prigrliti mladi.

Luka Tomašković, direktor transkacijskog poslovanja Zagrebačke banke  naveo da je 20 posto korisnika mobitela u Hrvatskoj već može plaćati preko tog uređaja. Dodao je da je kriva predodžba da će baš svi doći konkurirati na ovo tržište. "Hrvatskoj neće doći Google i napraviti svoj wallet, ali će se stvoriti neki drugi walleti koji će uključivati domaće banke i trgovce", kaže Tomašković.

Dodaje da nije zadovoljan kako je to tržište razvijeno danas, jer Zaba ima 40 posto tržišnog udjela u preuzetim aplikacijama za mobilno bankarstvo i 90 posto tržišnog volumena u mobilnom plaćanju.

Preskupa investicija

"Koliko god možemo biti zadovoljni s udjelom od 90 posto, on zapravo samo pokazuje da je to tržište nerazvijeno", kaže  Tomašković. Dodaje da će biti problem razvijati NFC i sličnu infrastrukturu, jer trgovci ne žele još jedan POS kakav god bio, tim više ako će u njega morati investirati. A upozorava da se govori o milijunima kuna investicija. Inače, u otvorenoj diskusiji s okupljenima spominjala se svota od barem 20 do 30 milijuna eura.

"Problem je što trgovci neće htjeti investirati u infrastrukturu za mobilno plaćanje, jer im je to preskupo. Klijenti mobilno plaćanje također ne percipiraju, ali Zaba i općenito banke sigurno će ući u taj posao", zaključuje  Tomašković.