Kod profitnih organizacija, ciljevi su postavljeni od strane vlasnika te su usmjereni k maksimalizaciji profita. Ciljevi neprofitnih organizacije usmjereni su k efikasnom utrošku pribavljenih sredstava za ostvarenje funkcije za koju su osnovane

.Odgovornost za ostvarenje poslovnih ciljeva leži na upravi organizacije, tj. menadžmentu koji priprema planove te uspostavlja poslovne procese koji vode k ostvarenju definiranih ciljeva. Ipak poslovanje svake organizacije je izloženo rizicima koji prijete iz vanjske okoline ili unutar same organizacije. Kako bi se takvi rizici pravovremeno identificirali, neophodna je uspostava adekvatnog sustava internih kontrola – procesa i aktivnosti kojima se osigurava operativna učinkovitost poslovanja, usklada poslovanja sa zakonima i propisima te točnost i pravovremenost financijskog izvještavanja. Glavne komponente sustava internih kontrola su kontrolna okolina, sustav upravljanja rizicima, kontrolne procedure, informacijski sustav te nadzor.

Kontrolna okolina
Kontrolna okolina temelj je efikasnog sustava internih kontrola. Kroz uspostavu pozitivne kontrolne okoline, organizacija promiče važnost integriteta, podjele između funkcija upravljanja i nadzora na najvišoj razini, podjele dužnosti na svim razinama organizacije, važnost stručnosti (kompetentnosti) zaposlenika te odgovornosti za ostvarenje ciljeva.Važnost poslovnog integriteta, etičnosti i poštivanja zakonskih propisa promiče se definiranjem procedura, te standarda (kodeksa) ponašanja koji obuhvaćaju cjelokupnu organizacijsku strukturu i uključeni su u sve poslovne procese. Bitno je sve elemente organizacije, a posebno zaposlenike, upoznati sa internim procedurama i standardima te utvrditi sankcije za njihovo nepoštivanje.

Efikasni sustav internih kontrola (kod organizacija gdje postoji odvajanje funkcija upravljanja i vlasništva) podrazumijeva podjelu između funkcije upravljanja organizacijom od strane uprave tj. menadžmenta te nadzorom od strane nadzornog odbora ili vlasnika. Dužnost menadžmenta jest usmjeravti poslovanje k ostvarenju ciljeva organizacije, a odgovornost nadzora jest nadzirati da menadžment usmjerava poslovanje ispunjenju ciljeva organizacije a ne vlastitih ciljeva.Za učinkovito djelovanje internih kontrola treba postojati neovisni kotrolni mehanizam koji kontrolira djelovanje te aktivnosti. Temelj svake uspješne organizacije su zaposlenici te kroz selekcijski proces treba težiti k zapošljavanju najstručnijih kadrova, voditi računa o njihovom kontinuiranom stručnom usavršavanju, ali i razviti sustav mjerenja učinkovitosti te nagrađivanja.

Sustav upravljanja rizicima
Rizici su neželjeni događaji koji mogu imati negativne posljedice za poslovanje organizacije te ugroziti ostvarenje ciljeva. Takvi događaji mogu nastati unutar organizacije, ali proizlaze i iz djelovanja vanjske okoline. Unutarnji rizici mogu proizlaziti iz implementacije novih poslovnih procesa, zapošljavanja novih zaposlenika, uvođenja nove tehnologije i slično, a vanjski rizici proizlaze iz regulatornog, političkog, ekonomskog i sociološkog okruženja.Kako bi se moglo pravoremeno reagirati na takve događaje, treba je uspostaviti efikasni sustav upravljanja rizicima koji se prožima kroz organizaciju na svim razinama. To je sustav koji će pravovremeno identificirati rizik, procjeniti potencijalni učinak, vjerojatnost njegovog nastanka te predložiti mjere za upravljanje rizikom. Mjere za upravljanje mogu biti prebacivanje rizika na treću stranu (putem osiguranja, hedginga i sl.), uklanjanje uzroka nastanka rizika (ukoliko je to moguće), prihvaćanje rizika (zbog male vjerojatnosti nastanka i/ili zanemarivog negativnog učinka) ili implementacijom adekvatnih kontrolnih procedura.

Kontrolne procedure
Kontrolne procedure najčešća su mjera upravljanja rizikom, a uključuju aktivnosti odobravanja (autorizacije), provjeravanja, usklade, praćenja učinkovitosti, zaštite imovine i resursa, te podjele dužnosti.Mogu se provoditi od strane ljudskog faktora ili implementirane u sklopu informacijskog sustava (automatske kontrole). U odnosu na način djelovanja mogu biti preventivne tj. djelovati na način predviđanja nastanka rizičnog događaja i preventivnog djelovanja ili detektivne na način da naknadno otkrivaju i otklanjuju posljedice takvog događaja.

Nadzor
Nadzor je zadnja komponenta sustava internih kontrola te podrazumijeva provjeru i ocjenu učinkovitosti djelovanja prethodno navedenih komponenti. Nadzor je prije svega potreban na najvišoj razini tj. nad radom menadžmenta od strane vlasnika, tj. predstavnika vlasnika (nadzornog odbora). Budući da interes menadžmenta nije uvijek u prvom redu ostvariti ciljeve osnivača organizacije već vlastite (npr. ostvarenje bonusa), kontinuirani nadzor rada uprave je neophodan. U slučajevima kompleksnijih organizacija, i gdje to zakon nalaže, menadžment će uspostaviti funkciju interne revizije koja operativno provodi funkciju nadzora nad djelovanjem kontrola. Budući da uspostavljanje takve funkcije unutar manje organizacije može biti značajan trošak, a potreba nadzora nije kontinuirana, povremeno se mogu angažirati vanjska specijalizirana revizorska društva.

Marinko Matković, Senior Manager iz odjela revizije Crowe Horwath d.o.o. za savjetovanje

Zviždači

Informacijski sustav

Kvalitetan informacijski sustav omogućava generiranje izvještaja koji sadrže financijske i nefinancijske (operativne) podatke, koji prate tekuće poslovanje, te ga uspoređuju s postavljenim ciljevima (npr. sustav budžetske kontrole), no informacijski sustav osim internih mora prikupljati i podatke iz vanjske okoline te ih pretvarati u informacije relevantne za donošenje odluka. Organizacija treba imati efikasne kanale komunikacije,  koji bi trebali omogućiti zaposlenicima (zviždačima) mogućnost izražavanja nezadovoljstva te prijave internih krađa, prijevara te uočenih kršenja internih procedura i standarda najvišim razinama organizacije.