Uber je možda razvikaniji, ali jedan drugi prijevoznički startup, koji je u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Španjolskoj, Portugalu i Poljskoj zbog svoje pouzdanosti već postao konkurencija vlakovima i autobusima, u Hrvatskoj velikom brzinom osvaja tržište.

Francuski servis BlaBlaCar, koji je kod nas došao u ožujku, Poslovnom dnevniku potvrdio je da je mu Hrvatska najbržerastuće tržište u srednjoj i istočnoj Europi. Antonija Bilić Arar, voditeljica BlaBlaCara za Hrvatsku kaže da je vrlo zadovoljna rezultatom u predsezoni i očekuje daljnji rast s dolaskom ljeta. Ističe da je Hrvatska s četiri i pol milijuna stanovnika, po veličini, jedno od najmanjih tržišta na kojima je BlaBlaCar prisutan. "Ali Hrvatska je turistička zemlja pa, osim lokalnim korisnicima, naša je usluga interesantna postojećoj velikoj bazi BlaBlaCar korisnika iz Francuske, Njemačke i Velike Britanije, odakle nam se već javio veliki broj njih koji ovu uslugu žele koristiti na godišnjem odmoru", kaže Bilić Arar.

BlaBlaCar ima više od 20 milijuna korisnika u Europi, a mjesečno njegove usluge koristi više od dva milijuna putnika. Na hrvatsko tržište BlaBlaCar je ušao kada je u ožujku preuzeo mađarskog konkurenta AutoHop te najvećeg europskog konkurenta, njemački Carpooling.com. Bilić Arar pojašnjava da ovaj prijevoznički startup, inače najuspješniji novi visokotehnološki poduzetnički projekt iz Francuske, radi na sličnom principu kao Airbnb. Vozač, vlasnik vozila, zaradi nešto novca od svakog putnika, a BlaBlaCar po rezervaciji uzme proviziju od deset posto. No, tu sličnosti prestaju. Kako je tržište prijevoza strogo regulirano u cijeloj Europi, Francuzi su otkrili jedinstvenu formulu kako svoje usluge nuditi potpuno u okviru zakona.

"Mi ne nudimo taxi usluge kao Uber, ne nudimo usluge untar gradova i ne omogućavamo vozačima da preko nas zarađuju već jedino što nudimo je mogućnost da onaj tko bi ionako išao na neki put, znači veću udaljenost, pronađe do četiri suputnika s kojima može podjeliti trošak puta", kaže Bilić Arar. Dodaje da su cijene za suputnike ograničene. U Hrvatskoj se prema zakonu trošak prijevoza računa dvije kune po kilometru plus trošak cestarine te djeli s brojem suputnika. "Vozač može naplatiti manje, ali ne može više jer bi to bilo protivno zakonu", kaže Bilić Arar.

Navodi također i da sustav provjerava da vozači ne voze svakodnevno na istim rutama ili na bilo koji drugi način koriste sustav za pružanje komercijalnih usluga. "Da bi se pružalo uslugu cestovnog prijevoza morate imati licencu, plaćati poreze i poštivati sve ostale stvari zbog kojih je Uber kontraverzan u Europi. BlaBlaCar to ne radi i naši vozači ne mogu zaraditi na ovaj način, jer je to protuzakonito u Hrvatskoj i drugdje u Europi", naglašava Bilić Arar.

Dodaje da BlaBlaCar u Hrvatskoj i većini zemalja u kojima pruža usluge ne uzima proviziju od vozača. Iznimka su Francuska, Velika Britanija, Španjolska, Portugal i Poljska. Riječ je o tržištima, koja su uz Njemačku, najrazvijenija i gdje su korisnici najaktivniji. "Provizija na tim tržištima smanjila je broj otkazivanja vožnje vozača i suputnika s 35 na manje od tri posto čime se po pouzdanosti vožnje na tim tržištima natječemo s vlakovima i autobusima", zaključuje Bilić Arar.

Tradicija

Nijemci od 50-tih, Hrvati od dolaska Fejsa

U BlaBlaCaru navode da su im u Hrvatskoj najveća konkurencija Facebook grupe, ali da su u prednosti nad njima zbog provjere identiteta vozača i suputnika. U Njemačkoj se djeljenje vožnje razvija od 50-tih kroz takozvane Mitfahren centrale, gdje su se ljudi uživo dogovarali o djeljenju prijevoza. Kasnije se ta usluga prebacila na telefon, a 2001. na internet. U Njemačkoj je koriste sve dobne skupine od 18 do 65. godina. U Hrvatskoj bilježi rast gdje je povezanost slaba.