Odmah na početku panela “Kako kreirati poljoprivredni proizvod?” na drugoj konferenciji Agro startup okupljeni su jasno dali do znanja da neće u kontekstu poljoprivrede koristiti riječ startup. Navodno, ta se riječ odnosi ponajprije na tehnološke tvrtke, dok će se oni u debati o tome kako kreirati poljoprivredni proizvod baviti strukom, tj. agronomijom.

Za to vrijeme ispred dvorane u kojoj se održavao panel Svjetlana Lenac, suosnivačica istoimenog OPG-a iz Hrvatske Kostajnice medijima je objašnjavala kako su ona i muž uspjeli podići svoj OPG. Nije koristila startup terminologiju, ali je doslovno opisala način na koji danas svaki uspješan startup stvara svoje proizvode neovisno čime se bavi.

Prvo stvorili proizvod

“Mi smo prvo stvorili proizvod, pronašli za njega kupce i tek onda smo išli tražiti i kupovati zemlju da bi razvijali proizvodnju”, kaže Lenac.

Sličan put, napraviti svoj startup, bilo u obliku OPG-a ili nekog drugog poslovnog pothvata u poljoprivredi želi tri posto studenata Agronomskog fakulteta. Rezultat je to istraživanja mnijenja među studentima, a što je predstavila Aleksandra Hršak, voditeljica Centra za podršku studentima i karijerno savjetovanje. Agronomski fakultet, naime, može se pohvaliti da je drugi u državi pokrenuo takav centar. Prije njega je to učinio FOI u Varaždinu, a nakon njega zagrebački FER.

“Na prvu radionicu o pisanju životopisa prije tri godine javilo nam se osam studenata, a danas takve i slične radionice imamo redovito”, kaže Hršak.

Navodi da rade na tome da promijene trendove. Oni, pak, za poljoprivredu nisu najbolji. Na burzi je trenutačno 1501 nezaposlena osoba s nekim znanjem ili vještinom iz područja poljoprivrede. Od toga 453 su agronomi. Ne čudi stoga što se u istraživanju nalazi i podatak da 41 posto studenata Agronomskog fakulteta razmišlja o odlasku iz Hrvatske.

Učinili prvi korak

“Studentima smo otvorili niz mogućnosti da tijekom studija steknu praktična znanja i usavrše komunikacijske vještine, a pokrenuli smo i Alumini program gdje razmjenjujemo dobru praksu naših studenata te ih povezujemo s potencijalnim poslodavcima”, kaže Hršak.

Dodaje da im se sve češće javljaju poslodavci u potrazi za radnicima. “Prije bi se javilo njih pet godišnje, danas nam ih se toliko javi svaki mjesec”, kaže Hršak.

I dok je u sklopu konferencije ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić nabrajao zakonska poboljšanja i poticaje koje novi poljoprivrednici mogu dobiti, niti riječju se na konferenciji nije dotaknulo pitanje infrastrukture nužne za razvoj poljoprivrednih startupa.

Dekan Agronomskog fakulteta Zoran Grgić naveo je da su oni učinili prvi korak i afirmiraju studente, koji imaju ideje, da ih na fakultetu i inkubiraju. Imaju li studenti, ali i drugi poduzetnici koji se žele baviti razvojem novih proizvoda u poljoprivredi, priliku negdje u Hrvatskoj koristiti biotehnološke laboratorije, kuhinje po svjetskim standardima za prototipiranje novih recepata i sličnu infrastrukturu nismo uspjeli doznati. No, zato je u debati objavljeno da je Hrvatska geografski zaštitila 15 proizvoda i planira još 20.