Autorski honorari vrlo su zanimljiva tema za poduzetnike jer predstavljaju povoljan način isplate i plaćanja određenih usluga. Ipak, pri tome mnogi lako previde nekoliko važnih činjenica. Izbjegnite  pogreške i eventualne kazne.

U praksi poduzetnici često pojam autorskog djela smatraju „rastezljivim“ pojmom. Naprotiv autorsko djelo strogo je regulirano Zakonom o autorskom pravu. Autorske honorare možete isplaćivati isključivo ako se radi o autorskom djelu. U čl.5  spomenutog Zakona definirano je što sve se može smatrati autorskim djelom. Između ostalog to su: jezična djela, računalni programi, glazbena djela, dramska i dramsko-glazbena djela, koreografska djela, djela likovne umjetnost, arhitektonska djela, fotografska djela, audiovizualna djela, kartografska djela, prikazi znanstvene ili tehničke prirode i dr.

Ukoliko niste sigurni može li se neko djelo smatrati autorskim, predlažemo da to provjerite kod Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. Time ćete izbjeći moguće probleme pri eventualnom poreznom nadzoru. Ukoliko pri nadzoru službena osoba utvrdi da se ne radi o autorskom djelu proglasiti će pruženu uslugu „klasičnim“ Ugovorom o djelu kod kojeg su troškovi za poslodavca osjetno veći.

Autorski honorar mora biti definiran kroz Ugovor o autorskom djelu, obavezno u pisanom obliku te moraju biti definirani naziv djela, korisnik te način korištenja. Tek nakon što su ispunjeni navedeni uvjeti, autorski honorar može biti isplaćen. No, dodatni uvjet je i da autor mora biti fizička osoba. Umirovljenicima također mogu biti isplaćivani autorski honorari, a isti ne mogu utjecati na isplatu redovne mirovine.
Kod autorskih honorara nema obveze za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a uz to priznaju se izdaci tj. troškovi u paušalnom iznosu od 30% koji umanjuju poreznu osnovicu.
Porez na dohodak iznosi u ovom slučaju 25%, uvećan za prirez ako postoji u pojedinom slučaju. Autorski honorari dogovaraju se u bruto iznosu, a isplata autorskih honorara vrši se isključivo na žiro-račun autora.

Ukoliko autor u jednoj godini ostvari primitke koji prelaze ukupno 230.000,00 kuna obvezan je prijaviti se u sustav PDV-a i to najkasnije do 15. siječnja sljedeće godine u uredu Porezne uprave. Obračun PDV-a može biti na mjesečnoj ili tromjesečnoj bazi ovisno o ostvarenom prometu (granica između mjesečnog i tromjesečnog režima je 800.000,00 kn).

Primjer 1 – autor nije u sustavu PDV-a

• Bruto iznos honorara je 1.000kn
• Bruto iznos umanjimo za porezno priznati izdatak od 30% i dobivamo 700kn
• 700kn sada postaje porezna osnovica i obračunamo na to 25% poreza što iznosi 175kn
• Prirez od 18% (npr. za Zagreb) na tih 175kn iznosi 31,50kn
• Neto iznos koji se isplaćuje autoru je 793,50kn (1000kn – 175kn – 31,50kn)

Primjer 2 – autor je u sustavu PDV-a

• Iznos honorara sa PDV-om  je 1.230kn
• PDV  230kn
• Autorski honorar bez PDV-a 1.000kn    
• Autorski honorar umanjimo za porezno priznati izdatak od 30% i dobivamo 700kn
• 700kn sada postaje porezna osnovica i obračunamo na to 25% poreza što iznosi 175kn
• Prirez od 18% (npr. za Zagreb) na tih 175kn iznosi 31,50kn
• Neto iznos za isplatu  je 793,50kn (1000kn – 175kn – 31,50kn)
• PDV 230kn
• Ukupno za isplatu autoru 1.023,50kn

U ovom slučaju naručitelj autorskog honorara na temelju računa autora priznaje PDV kao pretporez, a time i usluga autora koji je u sustavu PDV-a nije skuplja za naručitelja. Problem nastaje samo kad naručitelj nije u sustavu PDV-a. Njemu je u tom slučaju takva usluga skuplja za iznos PDV-a. PDV za naručitelja koji nije u sustavu predstavlja trošak, a ne pretporez. 

Iz navedenog vidimo zašto su autorski honorari toliko zanimljivi te koliko je u ovom slučaju ukupno porezno opterećenje manje nego kod ostalih oblika isplate naknada za rad i usluge (nesamostalan rad, Ugovor o djelu…). Bitno je naglasiti da samostalni umjetnici imaju pravo na još dodatnih 25% poreznog odbitka, i to na temelju  Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju umjetničkog i kulturnog stvaralaštva.

Osoba koja nije u sustavu PDV-a, a ima primitke od autorskih honorara nije obvezna podnijeti poreznu prijavu, no može ju podnijeti ukoliko želi. To može biti posebno zanimljivo u slučaju da ste npr. nezaposleni, a radili ste honorarno tijekom godine.

Autor članka Filip Jelić financijski je stručnjak koji radi za tvrtku Fidestum