Zvečevo je spremno isporučiti prvu pošiljku čokoladnih prutića proizvedenih kao robna marka za britanski Tesco, a bit će ponuđeni na policama tog trgovca u više zemalja srednje Europe. Razgovor o suradnji i razvoj proizvoda trajali su gotovo godinu i pol dana, a požeški konditor će kroz ovaj posao u 2014. ostvariti najmanje dva milijuna eura prihoda.

To je, otkriva za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave Marin Pucar, brojka iz inicijalnog ugovora, a iznos može biti i veći prihvate li potrošači na novim tržištima njihov proizvod. Inače, Marin Pucar je prije manje od dva mjeseca na čelu Uprave Zvečeva zamijenio Zdravka Alvira. S Tescom, dodaje Pucar, definiraju i proizvodnju namijenjenu za tržište Velike Britanije. Paralelno razvijaju proizvode za još neke nove partnere, no nisu u fazi da mogu objaviti njihov identitet. "Mogu samo reći da su svi ostali oduševljeni kakvoćom naših proizvoda stoga sam uvjeren da svi ti razgovori na duge staze moraju rezultirati uspjehom", ističe Pucar.  Nakon Mikada lani je završen rebrending i čokoladnog prutića Mond što je tek prva faza projekta, u drugoj polovici 2014. počinje druga uvođenjem novih potkategorija. U segmentu čokoladnih prutića u Zvečevu vide svoju šansu i to kako u vlastitim brendovima tako i u proizvodnji za trgovačke lance.

Tu tehnologiju ima manje proizvođača nego kod čokoladnih tablih i to je presudilo odluci da strateški agresivnije uđu upravo u taj segment. Vlastite brendove za sada će dominantno razvijati u Hrvatskoj i u regiji jugoistočne Europe gdje su proizvodi Zvečeva povijesno poznati. Izvan regije radit će ih kao robne marke za velike trgovačke lance. "U biznisu možete kupiti tvrtke, brendove ali ne i tradiciju što je jedna od najvećih vrijednosti Zvečeva još od 1921. godine," podsjeća Pucar i navodi da jedini u široj regiji rade čokolade iz kakaovca dok ostali kupuju gotove umake i zapravo rade konfekciju, upločavanje proizvoda. Zvečevo je, kaže Pucar, zadržalo i tehnologiju proizvodnje čokolade od svježeg mlijeka što danas   možda imaju tek dvije tvornice u Švicarskoj. Ona je zahtjevna i skupa pa je sve teže na tržištu, gdje je cijena postala glavni faktor u odluci kupnje, izuzetno teško napraviti profitabilan odnos između cijene i kakvoće. Usprkos tome to su temelji na kojima, ističe, grade kompletan portofolio Zvečeva, a Mikado i Mond izabrani su kao strateški brendovi.

Upravo su tradicija i tehnologija Zvečeva, uvjeren je, njihova  velika prednost zbog koje su i Tesco i ostali kupci odabrali njih između svih konditora u regiji, premda su neki proizvođači iz okruženja konkurentniji kroz jeftiniju cijenu rada. Prošle godine završena je investicija u proizvodnju čokoladnih tabli u protuvrijednosti 5,5 milijuna eura kapaciteta većeg čak četiri puta u odnosu na stara postrojenja i koja je donijela razinu produktivnosti kakvu imaju svi veliki igrači u branši. Tijekom 2014. bit će realizirano ulaganje u novu energanu, iznosit će 700-800 tisuća eura i potrošnju energije smanjiti za čak 50 posto. Uz čokoladni program u novoj strategiji vezanoj uz požešku lokaciju uvrštena su i jaka alkoholna pića koja su po ocjeni Pucara dodatna snaga Zvečeva.

Novi inovacijski ciklus u tom segmentu završen je krajem prošle godine pa u 2014. slijedi lansiranje novih proizvoda u voćnim likerima uz revitaliziranje pozicije na tržištu jugoistočne Europe gdje je Zvečevo s jakim alkoholnim pićima svojedobno držalo visoke udjele. Izlazak Hrvatske iz Cefte nije poljuljao rezultate Zvečeva velikim dijelom radi činjenice što je već godinama vlasnički povezano s tvornicom keksa Lasta u Čapljini, u susjednoj Bosni i Hercegovini. "Keksarski asortiman koji je opterećen carinskim barijerama Cefte prebačen je u Čapljinu. Za čokoladni program visoka carinska davanja ostala su samo za Makedoniju i Kosovo dok su za ostale članice na nuli. Bilo bi itekako dobro da se ukinu i te carine jer, ne samo proizvodi Zvečeva već i ostalih hrvatskih tvrtki na tim su tržištima prepoznatljivi zbog povijesti i tradicije," ističe Pucar.

Na zapadnoeuropskim tržištima teško je plasirati nacionalne brendove zato je i Zvečevo, kaže, krenulo intenzivnije kontaktirati potencijalne kupce na trećim tržištima, Bliskom istoku te na sjeveru Afrike. "Razvoj i način trgovanja tamo je   jednostavniji i znatno manje skup. Ulaska s brendovima na police trgovaca u EU nema bez velikih ulaganja, koliko god se svi zaklinju u tržišne slobode barijere su posvuda prisutne," kaže Pucar. Na trećim tržištima baš i nisu početnici, s jednim jordanskim kupcem dobro surađuju već 30 godina. Od ukupne proizvodnje Zvečevo oko 40 posto asortimana proda u izvozu, no cilj novog strateškog okvira je, ističe, da inozemna tržišta postanu dominantnija u prihodu. Poslovanje u 2013. bit će u znaku malog minusa. Ništa alarmantno, tvrdi Pucar, no minus je uvjetovan završetkom investicija. 

Tri pitanja za Marina Pucara, novog predsjednika Uprave Zvečeva

Prehrambena industrija uvrštena je u novu industrijsku strategiju, hoće li to potaknuti razvoj?
To je pozitivna odluka. Međutim, problem je što takvi dokumenti zapravo nemaju adekvatnu konekciju sa stvarnošću,  sa realnom ekonomijom. Kako tim od pet ljudi može izraditi strateški dokument, a nisu imenovani timovi po industrijskim granama koji imaju praktična znanja? Kako se u takvim okolnostima može dobiti kvalitetan dokument? Pozitivno je što je prehrambena industrija prepoznata, s proizvodnjom pića u BDP-u drži gotovo 20 posto. Međutim, prehrambena industrija suočena je s velikim problemom koji se ne rješava, a to je visoki udjel uvozne komponente u sirovinama. Opstala je zahvaljujući snazi brendova, no umjesto da raste udjel domaćih komponenti u proizvodu mi smo unatrag 15 godina zanemarili primarnu proizvodnju.  

Domaća konditorska industrija nije brojna, uz Zvečevo tu su još Kraš, Kandit i Koestlin. Je li moguć neki oblik povezivanja radi suprotstavljanja moćnoj europskoj konkurenciji na zajedničkom tržištu?  
Nova tržišna utakmica unutar EU nije problem samo konditorske nego ukupne domaće industrije. U odnosu na proizvodnju puno agresivnije i brže konsolidirala se trgovina. Prehrambena industrija tek će se suočiti s konsolidacijom, to je neminovno. Konditori su dugo između sebe konkurirali da bi tek shvatili kako sami sebi nismo najveća konkurencija nego su svima nama puno veći konkurenti trgovci i uvozni lobiji. Vjerujem da je suradnja moguća, čak i neki oblik konsolidacije. Problem je međutim, što Hrvati u načelu teško funkcioniraju u organizacijama koje nisu hijerarhijski jasno postavljene, u ovom slučaju to je vlasništvo. Klasteri ili zadruge na europskom tržištu funkcioniraju bez problema, postižu visoki učinak, kod nas nisu zaživjeli. Kao društvo još nismo sazreli, mi teško stječemo vještine da anticipiramo događaje. Mi se udružujemo kada je već upitno hoće li i to jamčiti opstanak. 

Stoji li u planovima Zvečeva neka akvizicija?
U sljedeće dvije godine prioritet broj jedan je kapitalizirati sve što smo investirali. Ove godine čeka nas operativno restrukturiranje radi povećanja profitabilnosti, želimo 2014. završiti kao uspješnu godinu. Tek 2015. možemo početi razmišljati o novom razvojnom ciklusu. Danas ne mogu potvrditi hoće li to biti ulaganje u tehnologiju ili možda u akvizicije.