Hrvatski sabor još u ožujku je zadužio Vladu da mu do kraja rujna dostavi prijedlog zakonskog okvira za reformu i racionalizaciju sustava HOK-a. Na tom tragu nadležno je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja potkraj srpnja na dvotjednu javnu raspravu dalo prethodnu procjenu učinaka zakonskih izmjena.

U najbitnijem, one bi za obrtnike trebale značiti manje članarine (smanjenje s 2 na 1,25% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka), a usporedno s tim administrativnim rasterećenjem predviđeno je i organizacijsko pojednostavnjenje komorskog sustava ukidanjem područnih obrtničkih komora.

Među ukupno 29 komentara i primjedaba upućenih tijekom e-savjetovanja prevladavaju upravo one područnih komora.

Ukidanje jedne razine je uvjet

Očekivano, smjer i način predložene reforme sustava HOK-a oni smatraju – lošim.

“Ukidanje, odnosno pripajanje županijskih komora HOK-u nije dobar put organiziranog obrtništva ni za sadašnje prilike ni za budućnost”, ističe u svom komentaru Joso Smolić iz šibenskog ogranka Komore.

Kaže kako se istodobno na državnoj razini radi na decentralizaciji i državni poslovi prepuštaju županijskoj razini, te kako se sličnim putem, tj. obrnutim smjerom od predloženoga za HOK, išlo i kod turističkih zajednica. Sve u svemu, smatra da bi županijske komore trebalo ne samo zadržati već bi im trebalo dati i veće ovlasti, od poslova izdavanja obrtnica do vođenja Obrtnog registra.

Iz resornog ministarstva na to kažu kako reformu sustava HOK-a nije moguće provesti bez smanjivanja sustava, odnosno ukidanja jedne razine organiziranosti.

Iz OK Dubrovačko-neretvanske županije poručuju kako su namjere predlagatelja “možda i najčasnije, ali na predloženi način neće se ostvariti ni jedan od deklariranih ciljeva, osim neznatnog rasterećenja obrtnika kroz smanjenje komorskog doprinosa”. Dojma su da je “netko dobio zadatak da se nešto napravi s komorskim sustavom, ali i da nije napravljena nikakva analiza postojećeg sustava”.

I u drugim područnim komorama naglašavaju kako su one veoma važna karika u funkcioniranju sustava HOK-a, u prvom redu kroz promociju i popularizaciju obrtničkih zanimanja, provođenje majstorskih ispita, ispita stručne osposobljenosti i licenciranja. Uglavnom naglašavaju i pitanje reprezentativnosti u zastupanju interesa obrtnika, jer se u upravnim tijelima područnih/županijskih komora nalaze sami obrtnici delegirani iz udruženja.

Umjesto ukidanja POK-ova, i u OK Vukovarsko-srijemske županije radije bi razgovarali o “unutarnjem restrukturiranju” uz zadržavanje tri stupa organiziranosti komorskog sustava.

U Obrtničkoj komori Osječko-baranjske županije s tim u vezi kao moguće opcije navode spajanje malih udruženja koja se ne mogu sama financirati, spajanje POK-ova koji imaju problem samoodrživosti ili formiranje većih regionalnih komora.

Koncept promjena ne valja

Obrtnička komora Zagreb je s 24.675 članova (18.732 s područja grada Zagreba plus 5943 s područja Zagrebačke županije) ujedno i najveća područna komora u Hrvatskoj koja okuplja više od četvrtine ukupnog broja obrtnika. U njezinu sastavu djeluje 14 udruženja obrtnika (Grad i Županija), a strukovni rad osiguran je, kažu, kroz 14 cehova te pet odbora i komisija.

Umjesto primjedaba na najavljeni smjer zakonskih promjena nabrajaju brojne aktivnosti u zastupanju i promicanju interesa svog članstva, od npr. stručnih seminara i edukacija, suradnje u organizaciji Zagrebačkog obrtničkog sajma i sudjelovanju u stipendiranju učenika strukovnih škola, pa do Zagreb Crafts portala i dućana, uspostave povoljne kreditne linije za obrtnike u suradnji s poslovnom bankom itd.

Ukratko, pita li se područne komore, njihovo ukidanje nije rješenje. A kad je riječ o komentarima pristiglima tijekom e-savjetovanja samo dva su, čini se, iz redova obrtnika. Ni ta dva komentatora nisu zadovoljna Vladinim konceptom promjena, ali u njihovu slučaju zato što ih zanima samo reforma koja bi značila dobrovoljno članstvo u HOK-u.