Početak nove školske godine u Hrvatskoj bi mogao započeti bez javnog prijevoza autobusima, najavljuju sindikati vozača i prometnih radnika, kao i prijevoznici okupljeni u Udrugu hrvatskih autobusnih javno linijskih prijevoznika.

Razlog je zastoj u rješavanju problema nerentabilnih linija, a takvih je, kaže predsjednik Udruge Hrvoje Meštrović, gotovo 90 posto. Razloga za to je više, dijelom što se sve više promet odvija osobnim vozilima, smanjuje se broj stanovnika i putnika, a troškovi prijevoznicima rastu. Rezultat je da sami prijevoznici sve teže financijski održavaju poslovanje, radnici im odlaze u druge zemlje EU, a započeta reforma sustava zapela je u pripremi regulative.

Zapela provedba
Prije više od godinu dana, naime, donesen je novi zakon o cestovnom prijevozu, koji je predvidio uvođenje u Hrvatsku modela javne usluge u međužupanijski prijevoz putnika, koji su članice EU uvele su još 2007., osiguravajući prijevoz na svom području i ujedno štiteći lokalne prijevoznike. No, provedba tog zakona zapela je na izradi pravilnika, koji je prije mjesec i pol prošao postupak javnog savjetovanja.

Kako za početak primjene cure rokovi, prije svega jer Uredba EU koja regulira to pitanje postavlja 30. studenoga ove godine kao krajnji rok za prilagodbu, a pojednostavljeno do tada županije mogu bez obveze provođenja javnih natječaja s prijevoznicima koji su obavljali promet sklopiti ugovore po novom modelu, prijevoznici su u panici.

"Nalazimo se u vakuumu, jer trebaju se već utvrđivati planovi poslovanja za iduću godinu, a ne znamo na čemu smo", kaže Meštrović, pojašnjavajući da prijevoznici iz rentabilnih linija pokrivaju gubitke na većini na kojima gomilaju minuse, no takvu praksu većina neće biti u stanju nastaviti.

Dodaje da se krenulo u dobrom smjeru, da se određivanje linija i cijena prijevoza više ne prepušta prijevoznicima, nego onima koji o tome i trebaju brinuti, a to su županije ili zajednice županija, no iz njihovih redova došao je i najveći otpor novom modelu.

Cijene trebaju biti njihova ingerencija, kao i financiranje prijevoznika koji će za njih obavljati uslugu, uz isplatu stvarnih troškova s ukalkuliranom minimalnom dobiti od 5 do 10 posto, što predviđa i Uredba EU. Prema procjenama Udruge hrvatskih autobusnih javno linijskih prijevoznika godišnje za tu javnu uslugu potrebno je izdvojiti oko 320 milijuna kuna, što je daleko manje nego što se osigurava za javni prijevoz HŽ-om, za koji država godišnje daje 480 milijuna kuna.

Osjećaju se izigrano
"Država je zaštitila prijevoznike u pomorskom i željezničkom prijevozu, no u cestovnom u kojemu se odvija najveći promet kasni i mi se osjećamo izigrani", kaže Meštrović, koji govori u ime 26 tvrtki koje zapošljavaju više od četiri tisuće radnika.

Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture jučer su nam odgovorili kako je na pravilnik pristigao izuzetno velik broj komentara, posebno iz redova županija, zbog čega je potrebno razmotriti i unijeti određene izmjene u prijedlog, nakon čega slijedi objava u Narodnim novinama i početak primjene.