S Goranom Paukom, županom Šibensko-kninske županije i predsjednikom Hrvatske zajednice županija, razgovarali smo o ovogodišnjoj turističkoj sezoni, brendiranju destinacije, rastu prerađivačke industrije, korištenju novca iz EU fondova i benefitima projekta Otvoreni proračun.

Iako Šibensko-kninska županija posljednjih godina bilježi rekordne turističke rezultate i kontinuirano ulaže u dodatnu turističke ponudu i infrastrukturu, još uvijek je ispod prosjeka Dalmacije. Što je uzrok tome i je li moguće ostvariti još bolje brojke?
Turizam je jedna od strateških djelatnosti Šibensko-kninske županije, a značajna ulaganja u turističku infrastrukturu, ne samo od strane Županije i županijskih ustanova već i od strane privatnih investitora rezultirala su rastom dolazaka i ostvarenih noćenja turista. Imidž županije kao turističke destinacije kontinuirano raste popriličnom dinamikom, i uistinu se osjećaju udruženi i usmjereni napori da se županija kao turistička destinacija pozicionira i strukturira kao prepoznatljiva, konkurentna i kvalitetna lifestyle destinacija. Radi se o izuzetno složenom i delikatnom procesu organiziranog postavljanja slike o samoj destinaciji u svijesti potrošača, a koja će se, prije svega, temeljiti na tom novostvorenom identitetu. Naše su ambicije fokusirane isključivo na kvalitetu proizvoda i usluga, koja će biti u stanju našim gostima pružiti jedinstveni doživljaj, nezaboravna iskustva te pozitivne i tople emocije. Ti novi procesi pokušavaju dostići kvalitetu naših konkurenata, što znači da mi zapravo imamo posla s definicijom brenda destinacije, tj da upravo radimo na "managementu reputacije" županije kao kvalitetne, boutique turističke destinacije, a za sada to radimo jako dobro. Pri tome intenzivno razvijamo turističke proizvode, osobito one koji doprinose produženju turističke sezone, ali i podizanju vrijednosti destinacije. Ukratko, cilj nam je svakako podizanje brojki, ali ne pod svaku cijenu i nauštrb kvalitete i pozitivnog brenda destinacije. Ono što nam svakako još nedostaje jest još kvalitetnih smještajnih kapaciteta, osobito onih hotelskih. Samo rastom kapaciteta i dosezanjem broja kreveta ostalih dalmatinskih županija, možemo se približiti njihovoj realizaciji u kontekstu broja noćenja i dolazaka. 

Županija je najvećim dijelom fokusirana na turizam. U kojim ostalim gospodarskim djelatnostima se ostvaruju dobri rezultati i gdje 'leži' najveći potencijal?
Ulaganja u turizam išla su paralelno s ulaganjima i u ostale djelatnosti, ulaganja u djelatnosti poljoprivrede, prerađivačke industrije koja je i danas najznačajnija gospodarska grana u Šibensko-kninskoj županiji.  Iako smo proživjeli krizu u aluminijskoj industriji, industriji sa stogodišnjom tradicijom, danas bilježimo iskorak i u proizvodnju proizvoda namijenjenih automobilskoj i avio industriji. Prostora za daljnja ulaganja imamo i sektoru turizma, prerađivačkoj industriji i u poljoprivredi kao i prehrambenoj industriji i IT sektor. Brojke govore o kontinuiranom rastu gospodarske aktivnosti; raste broj zaposlenih kod poduzetnika; značajno rastu prihodi od prodaje poduzetnika… Govoreći samo o prerađivačkoj industriji kao jednoj od strateških djelatnosti naše županije, poduzetnici su tijekom 2018. godine, u odnosu na 2017. godinu ostvarili 13,4% više prihoda. Najveću dobit prije oporezivanja, u 2018. godini, ostvarili su poduzetnici iz prerađivačke industrije. 

Koliko je za razvoj turizma i gospodarstva važno povlačenje novca iz europskih fondova? Na koji način Županija sudjeluje u tome?
Podatak da je u Šibensko-kninskoj županiji iz Europskih fondova pristiglo oko 1,5 milijardi kuna dovoljno govori o važnosti povlačenja sredstava iz EU fondova. Županija, gradovi i općine, nacionalni parkovi i druge organizacije su od pretpristupnog razdoblja do danas u Šibensko-kninskoj županiji proveli čitavu lepezu  projekata iz područja zaštite i valorizacije prirodne i kulturne baštine, a kojima se značajno doprinijelo turističkoj atraktivnosti i promociji destinacije te je cijela županija dobila predznak turističkog dragulja.  Vezano za ulaganja u razvoj turizma izdvojit ću značajna ulaganja u fortifikacijski sustav čija je revitalizacija pridonijela turističkoj prepoznatljivosti Županije na međunarodnom turističkom tržištu. Tu  posebno ističem ulaganja u tvrđavu sv. Nikole koja je u srpnju 2017. godine upisana i na UNESCO-v Popis svjetske baštine. Realizacija brojnih projekata je tako direktno utjecala na porast posjetitelja, noćenja te brendiranje regije u zemlji i inozemstvu. 

Možete li iz perspektive predsjednika Hrvatske zajednice županije reći koliko su ostale županije iskoristile europski novac?
Upravo su u Šibeniku u listopadu održani Dani regionalnoga razvoja i fondova EU na kojima se govorilo o projektima financiranim europskim novcem, a koji su od ključnog značaja za razvoj svih naših županija. Ono što je vidljivo da sve slavonske županije bilježe porast zahvaljujući Projektu Slavonija, Baranja i Srijem te mjerama iz Programa ruralnog razvoja, što je i očekivano s obzirom na strukturu gospodarstva u tim županijama. Najviše ugovorenih projekata po glavi stanovnika imaju Dubrovačko-neretvanska, Ličko-senjska i Vukovarsko-srijemska županija.

Jedan od najvažnijih projekata Hrvatske zajednice županija je Otvoreni proračun. Koji je glavni cilj Otvorenog proračuna i kakve su povratne informacije s terena? 
Projekt 'Otvoreni proračun' na unificiran način predstavlja vizualizaciju županijskih proračuna po svim klasifikacijama. Županije su, prema istraživanju Instituta za javne financije, najtransparentnije među jedinicama lokalne i regionalne samouprave, a 'Otvoreni proračun' po prvi je puta građanima omogućio uvid u financijsko poslovanje jedne razine samouprave vlasti i to u stvarnom vremenu. S obzirom na to da smo ove godine za taj projekt dobili ProPR Globe Award, jedno od vodećih priznanja iz područja komunikacija za transparentnost rada u komuniciranju, vjerujem da je itekako prepoznata vrijednost projekta. Što se tiče informacija s terena, pratimo koliko građani koriste samu aplikaciju. S obzirom na dosadašnji interes, u sljedećoj ćemo godini nastaviti nadograđivati projekt. Osim proračunskih podataka za složeno i jednostavno analiziranje, cilj nam je građanima i kroz priču i kroz vizualizaciju pokazati kako se troši proračunski novac. 

Jedan od najvećih problema trenutno je odlazak mladih iz zemlje. Kako Šibensko-kninska županija stoji po tom pitanju i što čini da zadrži mlade?
Ono što se događa u Hrvatskoj, događa se i u Šibensko-kninskoj županiji. Otkako smo postali članice EU granice prema europskim zemljama su otvorene. Samim time mladi više odlaze vani upoznati svijet, vidjeti i naučiti nešto novo, a mnogi se vrate bogatiji za iskustvo. U priobalnom dijelu županije nema značajnog odlaska mladih, rekao bih da se dešavaju migracije, a ne da mladi odlaze, jer zabilježen je dolazak mladih iz drugih krajeva i zemalja u našu županiju. Problem je ruralni dio županije koji je dobrim dijelom opustošen još 90-ih godina uslijed ratnih događanja. Upravo kroz ulaganja u turizam u ruralnim krajevima, raznim potporama i subvencijama u poljoprivredi nastojimo zadržati mlade obitelji u ruralnim krajevima.