Agrivi je u posljednjih deset godina svojim softverskim rješenjima za digitalizaciju poljoprivrede postao globalno prepoznata kompanija. Većinu prihoda ostvaruje na inozemnim tržištima, a glavni je oslonac mnogim velikanima industrije. Nedavno je razvio rješenje koji ima za cilj privući male i srednje poljoprivrednike kojih u proizvodnom lancu ima najviše, a najteže ih je privoljeti da inoviraju svoje proizvodne procese.
Matija Žulj, osnivač i izvršni direktor Agrivija, nezaobilazan je sugovornik u kontekstu digitalizacije poljoprivrede…
Lani je Žulj postao i hrvatski ambasador Europskog inovacijskog vijeća (EIC). To tijelo koje podržava inovativne projekte raspolaže s oko deset milijardi eura, a Agrivi je 2022. godine od njega osigurao više od milijun eura za razvoj svog alata umjetne inteligencije za poljoprivrednike.
Nedavno je Žulj gostovao u Davosu, na Svjetskom ekonomskom forumu. Ove godine, forum je bio obilježen raspravama o nekoliko aktivnih revolucija koje obilježavaju svijet, svakoj dovoljno jakoj da samostalno oblikuje budućnost – geopolitičkim promjenama, sigurnosti, ekonomskom nacionalizmu, umjetnoj inteligenciji i tehnološkom napretku, te održivosti i demografiji. Geopolitičke promjene bile su značajna tema u raspravama, posebice njihov utjecaj na ciljeve održivosti. Održivost je i dalje važna, ali primjetna je značajna korekcija pristupa s većim naglaskom na balans između gospodarskog, tehnološkog i održivog razvoja.
Kakvi su vam dojmovi ostali nakon Davosa?
Da, održivost je uvijek bila i bit će važna za svako poslovanje jer ona jamči dugoročan prosperitet, a radi snažnih negativnih utjecaja klimatskih promjena na naš planet, okoliš, zdravlje ljudi i gospodarstvo, održivost je značajnije stavljana u fokus prethodnih godina, što je uslijedilo nizom regulativa gdje se Europska unija pozicionirala kao lider koji postavlja standarde.
Geopolitičke promjene, različitost pristupa rješavanju izazova koji utječu na održivost, i snažan tehnološki razvoj Amerike i Kine, posebice na području AI-ja, za kojima Europa snažno zaostaje promijenile su narativ koji zajedno uz održivost sada snažnije pozicionira konkurentnost, tehnološki razvoj i sigurnost kao preduvjete za očuvanje i unapređenje demografije, standarda i kvalitete života ljudi. Geopolitičke promjene bile su značajan faktor u raspravama, jer su donijele izazove u globalnoj suradnji i ostvarivanju zajedničkih ciljeva.
Svjetski ekonomski forum jedinstvena je platforma koja okuplja lidere iz različitih industrija, omogućujući razmjenu ideja i istraživanje rješenja za globalne izazove. Kao Agrivi, već treću godinu aktivno sudjelujemo, dijeleći naše iskustvo o digitalnoj transformaciji poljoprivrede i prehrambene industrije. Forum je bio prilika za razmatranje novih rješenja i izazova s kojima se suočavamo kao globalna zajednica, a donio je mnogo inspiracije i smjernica za budućnost.
Umjetna inteligencija bila je jedna od glavnih tema na ovogodišnjem WEF-u…
WEF je ove godine zaista pokazao kako je utrka za tehnološkim napretkom, posebno u područjima AI-ja, značajna i vidljiva. Države, korporacije, znanost – svi su aktivno uključeni u utrku. Rasprave su se najviše fokusirale na dosadašnje rezultate primjene AI-a u različitim industrijama, izazove skaliranja te utjecaj na tržište rada. Gotovo sve kompanije već su implementirale AI u svoje poslovanje, a pokazalo se da tehnologija donosi značajne uštede i povećava učinkovitost.
Velik naglasak stavljen je na potrebu edukacije zaposlenika za korištenje AI alata, jer se očekuje da će se jaz između onih koji koriste AI i onih koji ne koriste sve više povećavati. Dugoročno, ključna tema bila je budući smjer razvoja AI – hoće li ostati alat u službi čovjeka ili će se razviti prema superinteligenciji koja bi mogla djelovati neovisno o ljudskoj kontroli. Tu je bila vidljiva značajna podjela u razmišljanjima, gdje veći dio dionika vidi potrebu za ljudskom kontrolom i potpunim razumijevanjem AI, dok dio vodećih kompanija u razvoju AI smatra da je razvoja AI prema superinteligenciji dio evolucije i snažno nastavljaju razvoj prema njoj.
Jedna od važnih tema postaje i regenerativna poljoprivreda…
Regenerativna poljoprivreda je već nekoliko godina goruća tema s obzirom na izazovno stanje globalne industrije hrane. Naime, trenutačan način proizvodnje hrane uzrokuje čak 30 posto globalnih emisija stakleničkih plinova, stoga su mnoge vodeće globalne kompanije već krenule s implementacijom regenerativne poljoprivrede s ciljem smanjenja emisija i poboljšanja poljoprivrednih praksi prema ostvarenju klimatske neutralnosti i uštede prirodnih resursa. Na WEF-u su se dijelili primjeri implementacije regenerativne poljoprivrede uz zaključke da su pozitivni rezultati zaista vidljivi, no i iskustva kako se prakse koje donose rezultate razlikuju ovisno o poljoprivrednoj kulturi i regiji.
S obzirom na to da tema radi svoje važnosti dobiva sve širi interes javnosti, bitno je raditi na edukaciji i razumijevanju da prelazak s konvencionalne na regenerativnu poljoprivredu zaista transformacija koja zahtijeva i ulaganja poljoprivrednika u prilagođenu mehanizaciju i priključke, usvajanje novih praksi, ali i prijelazni period od nekoliko godina u kojem poljoprivrednici ostvaruju niže prinose i prihode koji se zatim izjednače i često budu viši i otporniji na klimatske promjene.
No, poljoprivreda je već danas u financijskim problemima, profitabilnost je niska i većina mladih generacija napušta poljoprivredu i odabire industrije koje su manje rizične i donose stabilniji prihod. Iz tog razloga, svi ističu značajna potrebna ulaganja, te da poljoprivrednici trebaju pomoć kako bi usvojili održive prakse kroz financijsku podršku regulatora i prehrambene industrije, ali i premiju na cijenu proizvoda. Nažalost, istraživanja pokazuju da potrošači žele i preferiraju održive proizvode, ali nisu spremni platiti premiju na cijenu za njih.
Kako zapravo izgleda primjena AI-ja u poljoprivredi u praksi?
Umjetna inteligencija već je neko vrijeme prisutna u poljoprivredi, i to prvenstveno u automatizaciji strojeva, pametnih prskalica i širokog spektra hardverskih proizvoda, ali i kao pokretač djelotvornih uvida, predviđanja i agronomskih preporuka u softverskim proizvodima. Uza sve veću točnost, dostupnost i pristupačnost umjetna inteligencija će pronaći svoje mjesto u većini poljoprivrednih procesa u nadolazećim godinama, podržavajući pristup znanju i savjetima, donošenje odluka ili čak potpuno automatizirano upravljanje određenim procesima.
Također, i Generativna umjetna inteligencija ima sve veću primjenu upravo u poljoprivredi jer je donijela značajno pojednostavljenje interakcije između poljoprivrednika i tehnologije te će imati ključnu ulogu u prevladavanju prepreka u usvajanju digitalnih platformi, osobito u srednje velikim i malim poljoprivrednim gospodarstvima, koja čine većinu globalne poljoprivrede. Osim podrške na razini gospodarstva, generativna umjetna inteligencija već sada napreduje u području genomike usjeva, zaštite i prehrane, omogućujući otporniju, održiviju i isplativiju proizvodnju.
Zašto svim poljoprivrednicima preporučujete transformaciju i potrebnu digitalizaciju?
Razina odluka koje danas poljoprivrednici donose na dnevnoj razini je daleko veća nego su to trebali raditi poljoprivrednici prije 20, 30 ili 50 godina. Sve intenzivniji utjecaj vremenskih ekstrema, bolesti i štetnika, rastućih troškova proizvodnje te nepredvidivosti tržišta i tržišnih cijena ne dozvoljavaju primjenu istih pristupa kao što je to nekoć bilo. Posljedice kašnjenja u odlukama u poljoprivredi često stvara velike varijacije u rezultatu – ako zakasnite sa sjetvom ili zaštitom koji dan, i osim ako nemate veliku sreću da se klimatski uvjetu poklope, prinos bi vam mogao biti toliko manji da ste neprofitabilni te sezone.
Takvih primjera donošenja odluka ima puno. Ako razmišljate o tom problemu makroekonomski i sustavnije, izostanak digitalizacije stvara značajan pritisak na samodostatnost i sigurnost hrane. Dodajte tome trend deglobalizacije i mogućih zastoja u globalnim dobavnim lancima, tada problem postaje stvarnost. Sjetimo se samo kratkog perioda praznih polica za vrijeme pandemije.
Iz tih razloga, digitalizacija je postala neizbježna kao podrška i alat za osiguranje budućnosti poljoprivredne industrije, posebno s obzirom na potrebu održivosti globalnog prehrambenog sustava i opskrbe rastućeg svjetskog stanovništva.
Digitalni alati omogućuju poljoprivrednicima da donose odluke temeljene na podacima, precizno prate proizvodne procese i optimiziraju korištenje resursa poput vode, gnojiva i zaštitnih sredstava. Osim povećanja prinosa, digitalizacija doprinosi i smanjenju negativnog utjecaja na okoliš. Također, uz sve veće izazove poput klimatskih promjena, rasta troškova i nedostatka radne snage, digitalna rješenja pomažu poljoprivrednicima da ostanu konkurentni na tržištu i osiguraju održivu budućnost svoje proizvodnje.
Kako tu Hrvatska stoji u odnosu na razvijene poljoprivredne zemlje Europske unije ili u odnosu na Ameriku?
SAD je na otprilike 30 do 40 posto digitaliziranosti, no njihova struktura poljoprivrednika je drugačija jer imaju veći udio velikih poljoprivrednih proizvođača. Kada pogledamo zapadnu Europu, prosječna površina po poljoprivredniku tamo je sedam do osam puta veća nego u Hrvatskoj, a prihvaćenost digitalnih rješenja je oko 25 posto. U zemljama srednje i istočne Europe, uključujući Hrvatsku, gdje je prije nekoliko godina prosječna površina iznosila šest hektara, prihvaćenost je znatno manja, odnosno ispod 10 posto. No, moramo biti svjesni da je naša struktura specifična i drugačija.
Sve to pokazuje da još ima puno prostora za digitalizaciju u poljoprivredi globalno. Usvajanje tehnologije je ostalo ograničeno pretežno na profesionalna i velika poljoprivredna poduzeća. Tako da, rješenje nije samo u tehnologiji, već i podršci poljoprivrednicima u usvajanju novih koncepata pri upravljanju usjevima, implementaciji najboljih poljoprivrednih praksi usredotočenih na održivost, sigurnost i nutritivnu vrijednost te pravovremenu zaštitu usjeva kako bi se umanjio rizik od gubitka prinosa i osigurala profitabilnost.
Kako prihvaćenost digitalizacije u poljoprivredi raste s vremenom, tako i troškovi tehnologija postepeno padaju i postaju dostupniji većem broju poljoprivrednika, posebice onima manjima koji su često i poluprofesionalni proizvođači koji ne žive isključivo od poljoprivrede. Kao značajan trend globalno primjećujemo da regulatori i prehrambena industrija sve intenzivnije ulažu u podizanje kapaciteta i digitalizaciju poljoprivrednika u svojim ekosustavima.
Primjeri toga su naši klijenti koji imaju značajnu kooperaciju i donose naša digitalna rješenja svojima kooperantima kako bi osigurali stabilnije isporuke količina, kvalitetu i poštivanje standarda sigurnosti hrane, te time stvaraju win-win situaciju i za njih i poljoprivrednike. Dodatni primjer je naša suradnja s Ministarstvom poljoprivrede na Barbadosu koje je omogućilo svim poljoprivrednicima u državi pristup AI agronomskom savjetniku kako bi svi proizvođači u svakom trenutku mogli dobiti pravovremeni agronomski savjet.
Usporedimo li zemlje regije s razvijenijim zapadnim ekonomijama, koju biste izdvojili kao uspješnu priču u konktestu digitalizacije poljoprivrede?
Kao primjer uspješne digitalizacije poljoprivrede izdvojio bih Nizozemsku. To je zemlja koja već desetljećima predvodi primjenu novih tehnologija u poljoprivredi, ali i aktivno razvija vlastita inovativna rješenja. Digitalne platforme, senzorska tehnologija, robotika i biotehnologija koriste se u svim segmentima proizvodnje, s posebnim naglaskom na održivost i učinkovito korištenje resursa.
Rezultat takvog pristupa je da nizozemski farmeri imaju najveću proizvodnju po hektaru na globalnoj razini. Osim toga, Nizozemska je druga najveća izvoznica poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u svijetu i dom vodećih agtech inovacija. Njihova strategija kombinira snažnu suradnju unutar industrije, kooperative u vlasništvu manjih poljoprivrednika kojima se zajednički okrupnjuju i jačaju svoju poziciju, digitalizaciju, ulaganja u istraživanje i razvoj te snažnu suradnju znanstvenih institucija i privatnog sektora što je odličan primjer kako tehnologija može transformirati poljoprivredu i učiniti je održivom. Mlade, nove generacije ne preferiraju poljoprivredu, jer imaju druge niše koje su manje riskantne, profitabilnije i ne zahtijevaju toliko rada. Trenutačno je u poljoprivredi upravo zato jako velik naglasak na digitalizaciji i na automatizaciji.
Je li baš digitalizacija način da se i mlade privuče u poljoprivredu?
Digitalizacija svakako nije jedini način i sama po sebi nije čarobni štapić koji će sam riješiti sve probleme. Za uspjeh i unaprjeđenje poljoprivrede potreban je sustavan pristup na razini države, industrije i pojedinog poljoprivrednog gospodarstva, a digitalizacija je jedan od bitnih elemenata koji može pomoći poljoprivrednicima i industriji da povećaju efikasnost. Mladi su danas okrenuti tehnologiji i inovacijama, pa primjena tehnologije u proizvodnji može poljoprivredu učiniti zanimljivijom i lakšom. Osim što smanjuje fizički rad i povećava učinkovitost, digitalizacija omogućuje precizniju kontrolu nad proizvodnjom, što smanjuje troškove i rizike, pomaže u osiguranju stabilnijih prinosa kroz godine i povećava profitabilnost, što je ključno za ostanak mladih u poljoprivredi. Uz dodatne edukacije i poticaje, digitalizacija može biti ključan korak u stvaranju modernije i privlačnije poljoprivrede za mlade ljude.
Prije godinu dana lansirali ste AI platformu Gradski savjetnik, kojoj je cilj motivacija za povećanjem broja poljoprivrednika, s obzirom na to da njihov broj po lokalnim jedinicama opada u zemljama u razvoju, uključujući i Hrvatsku. Kakva su dosadašnja iskustva?
AI platformu Gradski savjetnik pokrenuli smo s ciljem jačanja uloge gradova u poticanju i podršci poljoprivrednika u digitalnoj transformaciji, što može doprinijeti povećanju broja poljoprivrednika u lokalnim jedinicama jer predstavlja jedan od način na koji jedinice lokalne samouprave mogu podržati poljoprivrednike u korištenju tehnologije. Osnovna uloga te inovativne platforme je u pružanju podrške poljoprivrednicima, i to u vidu znanja i savjeta o širokom spektru agronomskih tema, a potiče i aktivnu suradnju gradova s poljoprivrednicima kroz proaktivno dijeljenje informacija o natječajima, potporama i lokalnim događanjima, ili pak prikupljanju podataka poljoprivrednika u slučaju elementarnih nepogoda, pojave značajnih štetnika i sl.
Projekt se vrlo dobro razvija i imamo pozitivna iskustva, a uz gradove koji su pokrenuli ovu podršku poljoprivrednicima 2024., ove godine se pridružio i Grad Zagreb koji, iako većini vjerojatno neočekivano, ima značajan broj poljoprivrednih proizvođača. Općenito, bilježimo značajan rast s našom AI Engage platformom za razvoj AI savjetnika u poljoprivredi i prepoznali su je i privatni i javni sektor jer jednostavnom interakcijom s poljoprivrednicima putem WhatsAppa i Vibera približava benefite digitalnih tehnologija.
Zanimljiv je vaš uspjeh na Barbadosu. AI agronomski savjetnik je virtualni AI stručnjak za agronomiju koji će biti dostupan svim poljoprivrednicima na Barbadosu putem WhatsAppa. Ova inicijativa je osmišljena kako bi se povećala produktivnost i održivost poljoprivrede te otočne karipske zemlje kroz demokratizaciju pristupa znanju i savjetima svim poljoprivrednicima. Kako to točno funkcionira i ima li neke sličnosti između Barbadosa i Hrvatske, u kontekstu poljoprivrede?
Da, lani smo najavili lansiranje prvog nacionalnog AI savjetnika na svijetu koji je razvijen je u suradnji s Korporacijom za razvoj i marketing poljoprivrede Barbadosa koja djeluje pod Ministarstvom poljoprivrede, hrane i nacionalne sigurnosti Barbadosa, a sada s ponosom mogu reći i da je AI savjetnik na Barbadosu i službeno predstavljen poljoprivrednicima koji su ga već u velikom mjeri počeli koristiti. Radi se o virtualnom AI savjetniku koji je dostupan svim poljoprivrednicima putem WhatsAppa – platforme koju koriste svakodnevno. Poljoprivrednici mogu u bilo kojem trenutku postaviti pitanje i odmah dobiti stručni agronomski savjet, što im omogućuje brži pristup znanju i podršci u donošenju odluka. Ovo će poljoprivrednike na Barbadosu potaknuti na bolje i brže usvajanje tehnologije u njihovom radu, a omogućit će i direktnu podršku ministarstva njihovom radu i razmjenu informacija i pristup informacijama.
Ova inicijativa pokazuje koliko važna može biti uloga javne vlasti u digitalizaciji poljoprivrede, jer omogućuje jednaku dostupnost znanja svim poljoprivrednicima, potiče ekonomske prilike i povećava sigurnost hrane. A kada gledamo sličnosti, i Barbados i Hrvatska imaju ograničene poljoprivredne površine, suočavaju se s klimatskim promjenama i imaju važnu ulogu lokalne proizvodnje u opskrbi hrane i održivom turizmu. Digitalizacija u obje zemlje može biti ključni alat za povećanje produktivnosti i otpornosti poljoprivrede.
Prihodi Agrivija u 2023. su rasli 25%. Kakav je bio rezultat prošle godine?
Tržište je u 2024. bilo izazovno, što se može vidjeti na primjeru gotovo svih globalnih proizvođača traktora, gnojiva, sjemena i zaštitnih sredstava kojima su pali prihodi i značajno pala profitabilnost. Mi smo u 2024. nastavili uspješno s transformacijom našeg poslovanja, pri čemu smo značajno usmjereni na učinkovitost i velike korporativne klijente s kojima možemo dugoročno rasti, te smo na razini Grupe uspjeli ostvarili daljnji rast prihoda 20%. U 2025. nastavljamo s istom strategijom uz snažan naglasak na automatizaciju poslovanja uz podršku AI, i očekujemo daljnji rast u enterprise segmentu digitalnih rješenja u poljoprivredi.
U Hrvatskoj ostvarujete manje od 10% prihoda. Koji su vam najvažniji inozemni partneri?
Tako je, naš poslovni model temelji se na internacionalnim klijentima, a ponosni smo što podržavamo najveće globalne proizvođače i lidere u svojim segmentima. Među našim najvažnijim partnerima su već dugi niz godina najveći globalni proizvođač bobičastog voća Driscoll’s, proizvođač začina McCormick, Sauza Tequila iz Meksika kao jedan od najstarijih brendova tekile, KWS kao jedan od vodećih proizvođača sjemena, te Neumann Kaffe Gruppe (NKG) koji je najveća svjetska kompanija za trgovinu zelenom kavom. Osim njih, surađujemo i s mnogim drugim proizvođačima u više od 50 zemalja svijeta.
Osim Agrivija i digitalizacije poljoprivrede, vidite li na vašem poduzetničkom putu neke nove poduhvate koji bi vas motivirali na ulaganja?
Postoje zanimljive prilika i mogućnosti koje su mi interesantne, no sada sam potpuno usredotočen na daljnji razvoj Agrivija koji zahtijeva puni fokus i maksimalnu posvećenost kako bismo postigli ciljeve koje imamo na globalnom tržištu.
Nedavno ste u jednom intervjuu spomenuli kako ima interesa da se Agrivi osim poljoprivrede “okuša” i u još nekom sektoru. Je li se što u međuvremenu i konkretiziralo?
Imamo kontinuiran interes za korištenjem naših rješenja i u drugim industrijama, posebice vezano uz našu AI Engage platformu, no vrlo strukturirano i metodološki pristupamo takvim prilikama. Među prilikama je lako izgubiti fokus, tako da strukturirano ispitujemo i razrađujemo taj interes kroz pilot projekte, i kad vidimo rezultate ćemo odlučiti hoćemo li iskoračiti s našim rješenjima u dodatne industrije ili ćemo ostati fokusirani na poljoprivredu i hranu.
