Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), Europska investicijska banka (EIB) i Zračna luka Dubrovnik (ZLD) potpisale su u ponedjeljak ugovore o 17,5 milijuna eura vrijednim zajmovima za proširenje i dogradnju ZLD-a.

Od ukupnog iznosa, 7 milijuna eura odobreno je ZLD-u kao izravni zajam, a 10,5 milijuna eura je posredni zajam koji će ZLD dobiti kroz HBOR.

To je prva tranša od 32,5 milijuna eura odobrenog zajma za projekt Razvoj Zračne luke Dubrovnik.

Direktor ZLD-a Roko Tolić kazao je kako je ovim ugovorima učinjen krupan korak naprijed prema funkcionalnoj zračnoj luci na krajnjem hrvatskom jugu, koja je i sada katalizator gospodarskog rasta, jer je turizam dominantna gospodarska grana na tom području.

Tolić je kazao kako očekuju da će aerodromska zgrada biti gotova i spremna za sezonu 2017. godine.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić rekao je kako  je prije tri dana imao prilike sletjeti u ZLD i uvjeriti se da projekt "već galopira prema visokoj fazi". 

"Najava da bi već  2017., prije turističke sezone nova zgrada bila u funkciji, je najbolja vijest, prije svega za jug Hrvatske, Dubrovnik i cijeli taj prostor", kaže Grčić te dodaje da je dobra vijest i da se na tome neće stati.

Kaže kako je siguran da će do 2017. i završetka ZLD-a biti paralelno u izvedbi još jedan veliki projekt koji će definitivno riješiti problem hrvatskog juga u smislu spajanja sa ostatkom Hrvatske. To je "projekt svih projekata",  Pelješki most, rekao je.

Grčić je podsjetio da samim iznosom investicije ZLD od približno 250 milijuna eura taj projekt ulazi u red najvećih projekata u Hrvatskoj.

Značajan udio u financiranju ovog projekta, kako je rekao,  imaju EU fondovi. 

Preko 70 posto su sredstva iz fondova i to je ono što je dodatna kvaliteta projekta za koji je Vlada odradila veliki pripremni posao, baš kao što se izborila da trenutno u svim programskim dokumentima 300 milijuna eura bude rezervirano za Pelješki most, istaknuo je Grčić.

Dodao je i kako nikada u povijesti Hrvatske toliko novca nije išlo na jug zemlje.

Potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco rekao je kako je ovo prvi zajam koji EIB odobrava jednom gospodarskom subjektu u Hrvatskoj i oslanja se  samo na osiguranje korisnika kredita te neće biti izravnog državnog  jamstva.

Ukupna vrijednost projekta Razvoj Zračne luke Dubrovnik je 246 milijuna eura, a ukupno EU financiranje očekuje se u iznosu od 158 milijuna eura. Preostali iznos od 88 milijuna eura u obvezi je osigurati Zračna luka Dubrovnik. Dio tog iznosa osigurava se iz vlastitih sredstava, a dio iz kredita.

Projekt Razvoj zračne luke Dubrovnik prvi je u Hrvatskoj za koji je odobreno sufinanciranje u okviru investicijskog plana Europske komisije, poznatog kao Junckerov plan.