‘Na početku je britanski soj izrastao u globalnu pandemiju određenog soja. Primjerice, prošle godine je španjolski soj bio najrašireniji u zapadnoj Europi pa se moglo reći da je to glavni soj i zašto bismo onda sekvencirali, ali mislim da je to pogrešan pristup’, rekao je Oliver Vugrek u Novom danu N1 i otkrio što je otkriveno u njihovom laboratoriju:

‘Od početka prosinca sporadično pratimo pojedine uzorke. Posljednja tri mjeseca, od Božića do 2. travnja, analizirali smo 24 uzorka. Među njima ima ostataka španjolskog soja, trećina je varijanta koja je bila škotsko-češka, oko devet uzoraka je britanski soj s pojedinim varijantama, pogotovo onim pod povećalom u južnoafričkom i brazilskom soju, a to je zapravo njujorška varijanta, ali zasad indijski soj nismo pronašli među uzorcima, no to su podaci do 2. travnja.’

Vugrek ističe da se njujorški soj pojavio u SAD-u početkom siječnja, dospio do nas krajem siječnja, a mutacije će nastati neovisno.

‘Moguće je da će indijska varijanta neovisno nastati možda u Kini ili Australiji, virus mutira i bilo gdje u svijetu može mutirati i manifestirati se u populaciji. Ako je velik broj zaraženih, onda je opasnost puno veća da se manifestira nova varijanta. Indijsku varijantu još nismo vidjeli. No može nastati spontano, ne mora doći iz Indije’, pojasnio je Vugrek.

Ističe da su nove mutacije uvijek pod povećalom jer se sad u fazi cijepljenja želi postići što veća učinkovitost, a nitko ne priželjkuje nove, otpornije sojeve. Na pitanje može li se spriječiti širenje novih varijanti, konkretno indijskog soja, kaže:

‘Treba sekvencirati i ako se otkrije ranije, ti se ljudi mogu izolirati i tako spriječiti da se virus proširi u ostatak populacije. Ne možemo se samo osloniti na cijepljenje pa se lažno osjećati sigurnima. Sojevi će se razvijati, znamo da se ljudi zaraze dvaput u kratkom razdoblju, i osobe koje su cijepljene. I dalje treba pratiti što se događa, a ako ne znamo koji sojevi kruže, to nije dobro.’

Kazao je kako ne zna prati li se sustavno u Hrvatskoj razvoj novih varijanti, dodavši da imamo kvotu od oko 200 uzoraka mjesečno preko ECDC-a. Ne zna koliko se to koristi, no kaže da je i 200 uzoraka mjesečno premalo da bi se izolirao dominantan soj.

‘Naši uzorci su uglavnom sa sjevera zemlje. U tom spike proteinu konstantno ima novih mutacija. U 24 uzoraka vidjeli smo 13 izmjena koje nisu zabilježene u Europi. Uvijek postoji mogućnost da se neka od tih varijanti pretvori u dominantan soj’, dodaje i ističe da su, što se tiče smrtnosti, svi sojevi ‘tu negdje’.

Također, napominje da nova varijanta može nastati i spontano, ne mora biti ‘uvezena’: ‘Novi soj ne mora nužno biti prenesen od neke zaražene osobe, nego takva mutacija može nastati i u našim krajevima. Što je veći broj zaraženih, to je veća opasnost od novih varijanti koje će prerasti u određeni soj. Ta mogućnost uvijek postoji ako je velik broj zaraženih. Zato to treba smanjiti pa bi se onda usporio i razvoj novih sojeva.’

Kaže da različite reakcije na bolest najvjerojatnije ovise o genskim predispozicijama te da nije realno očekivati da će virus nestati:

‘Nije realno očekivati da će virus nestati, virusi su s nama desetke milijuna godina, oni evoluiraju i dio su naše evolucije, dakle nije realno očekivati da će jednostavno nestati, a i previše je ljudi zaraženo. Moramo se nositi s time i nadati se da ćemo cijepljenjem usporiti pandemiju, a tko zna kakva će biti situacija za godinu dana, nadam se da će život biti normalniji.’

Zabilježen je i prijenos ovog koronavirusa s čovjeka na životinju, a Vugrek kaže da je zasad poznato sedam koronavirusa koji mogu zaraziti čovjeka, no može se pretpostaviti da će razviti još neki.

Oni na Institutu Ruđer Bošković svoja istraživanja o varijantama novog koronavirusa sami financiraju, no uspjeh im je nagrada:

‘Zasad nismo dobili ništa od drugih, sami financiramo istraživanje iz sredstava laboratorija. Objavili smo tri znanstvena rada, to nam je neko zadovoljstvo da su ti podaci ipak vrijedni’, rekao je Vugrek za N1.