Čak 748 novih slučajeva zaraze koronavirusom tjera da se zapitamo što nas očekuje sutra. Stoga za Večernji list na pitanja što se može očekivati, koji su najveći rizici, postoji li strah od nekontroliranog širenja virusa i težih simptoma bolesti odgovaraju naši poznati znanstvenici Gordan Lauc i Nenad Ban.

1. KAD JE RIJEČ O ŠIRENJU OVAKVOG VIRUSA, ŠTO ZNAČI EKSPONENCIJALNI RAST, KOLIKO JE OPASAN TE DOGAĐA LI SE ON VEĆ U HRVATSKOJ?

Lauc: To znači da se broj zaraženih povećava eksponencijalno, odnosno da se iz dana u dan udvostručuje pa je tako, primjerice, jedan dan stotinu zaraženih, potom 200, pa 400, pa 800, 1600, 3200… Upravo to događalo se u Hrvatskoj u jako ranoj fazi prvog vala, ali to sada još nije slučaj.

Ban: Treba znati da se virus SARS-CoV-2, koji uzrokuje bolest COVID-19, pod “normalnim” uvjetima širi upravo eksponencijalno, tako da u prosjeku svaka osoba inficira tri nove osobe, što znači da će se svaka tri do četiri dana broj oboljelih udvostručiti. Uza sve poduzete mjere i uz izolaciju oboljelih i njihovih bliskih kontakata moguće je smanjiti transmisiju, što usporava rast broja zaraženih. Što se tiče situacije u Hrvatskoj, trenutačno se mogu primijetiti oscilacije u porastu broja oboljelih pa se još ne može govoriti o eksponencijalnom rastu. Međutim, jednom kada više ne bude moguće pratiti kontakte zaraženih i kada većina ljudi ne bude mogla ustanoviti tko ih je zarazio, imat ćemo brojke koje će potvrđivati eksponencijalni rast broja oboljelih. Dakle, trenutačno se širenje još uvijek temelji na izoliranim incidentima, ali jako smo blizu trenutka u kojem više nećemo moći kontrolirati situaciju.

2. ZNAČI LI TO DA BI SE VIRUS MOGAO POČETI NEKONTROLIRANO ŠIRITI, KAO ŠTO JE VEĆ SLUČAJ U NEKIM ZEMLJAMA?

Ban: Da, upravo se opasnost od takvog nekontroliranog širenja primjećuje u mnogim europskim zemljama pa tako i u Hrvatskoj.

Lauc: U velikom dijelu Europe virus se jako brzo širi, no čini se da Hrvatska još nije u toj situaciji. Jučerašnji broj novooboljelih kod nas je poprilično velik, no zato smo dva dana prije imali malo slučajeva. Tako da se može reći da je prosjek posljednja tri dana, zapravo, još uvijek jako sličan prosjeku prošlog tjedna.

3. STOPA SMRTNOSTI I DALJE JE POPRILIČNO NISKA, ZNAČI LI TO DA SIMPTOMI COVID-19 VEĆINE OBOLJELIH JOŠ NISU ONAKO TEŠKI KAKO JE TO BILO KOD OBOLJELIH U PROLJEĆE?

Ban: Procjene su za Švicarsku, a slično bi vjerojatno bilo primjenjivo i za Hrvatsku, da je broj teških slučajeva manji zato što je prosječna dob oboljelih bitno niža nego u proljeće, ali i zato što smo s vremenom bolje naučili kako i kojim lijekovima pomoći bolesnicima da izbjegnu respiratore. Jedan od razloga vjerojatno je i to što se ljudi ipak malo više paze pa je manje onih koji dobiju jako veliku “dozu” virusa, što bi se dogodilo, primjerice, da se ne nose maske.

4. MOŽEMO LI, KADA I ZBOG KOJIH FAKTORA OČEKIVATI TEŽE SIMPTOME BOLESTI?

Ban: Ako se broj oboljelih poveća, imat ćemo mnogo više teških slučajeva i oboljelih će biti iz svih dobnih skupina. Također, u tom su slučaju šanse da se dogodi transmisija s velikom dozom virusa zbog nepažnje veće. Treba uzeti u obzir i da će imunosni sustav ljudi zbog uobičajenih jesenskih bolesti, poput prehlada i gripe, biti pod većim pritiskom.

Lauc: U Hrvatskoj je tek prije nekoliko dana zahladnjelo, tako da se može očekivati da će i kod nas sada početi rasti broj teških slučajeva. Ne znamo koliki će porast biti, no osobno se nadam da neće biti onoliki koliki je trenutačno, primjerice, u Češkoj, s obzirom na to da smo mi, za razliku od Češke, imali veći ljetni val te se umanjio broj ljudi koji sada mogu oboljeti.

5. ZNAČI LI TO DA VEĆI BROJ OBOLJELIH PRIDONOSI STVARANJU IMUNITETA TE DA VEĆI BROJ SLUČAJEVA IMA I POZITIVNE POSLJEDICE?

Ban: Takve sugestije, prema mojem mišljenju, nikada nisu bile znanstveno opravdane i nisu se mogle uzeti kao dobra opcija. Kakvog smisla ima širiti zarazu kada je sasvim jasno da bi put do imuniteta krda uključivao tisuće mrtvih i nebrojeno veći broj ljudi s trajnim posljedicama te preopterećivanje bolnica? Čak i da se netko odluči za takvu strategiju, posljedice na ekonomiju ne bi bile blaže. Ljetos smo vidjeli sasvim suprotan primjer kada su zbog ponovnog širenja zaraze uvedene restrikcije za putovanja.

Lauc: To je bilo nešto čemu smo se nadali tijekom ljeta, no sada više ne treba tako gledati. Zahladnjelo je, vlažnost zraka u zatvorenim prostorima opada i više ne možemo reći da je bolje razboljeti se sada nego kasnije. Sada se svi trebamo truditi izbjeći infekciju jer bi ovaj “zimski COVID” mogao biti puno smrtonosniji od bolesti koja se širila tijekom ljeta.

6. KOJE SU PREPORUKE ZA DALJE?

Ban: Realnost je da će se bolest i dalje širiti te da će mnogi oboljeti ove zime. U takvoj situaciji ne treba paničariti, ali treba se pridržavati preporučenih mjera i time što je moguće više usporiti širenje bolesti, tako da bolnice imaju priliku dati potrebnu njegu svima kojima je potrebna. Treba naglasiti da će korištenje maski u zatvorenim prostorijama tijekom svih socijalnih i poslovnih događaja izvan najuže obitelji biti jako važno.

Lauc: Najvažnije je pratiti upute Stožera, pridržavati se mjera i truditi se da se ne zarazimo. Ako se pak zarazimo, treba paziti da virus ne širimo dalje.