Hrvoje Horvat, ravnatelj Savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede bio je sugovornik Intervjua jedan na jedan koji je vodila novinarka Poslovnog dnevnika Božica Babić u sklopu Poslovnog uzleta grada Gospića.

˝Znanje je važno, ključan moment i cilj svih nas jest da nam stručnost u proizvodnji bude veća. Nas 250 zaposlenika Savjetodavne službe možemo pomoći, važna smo poluga u tom sistemu, ali ipak nismo svemogući, treba nam sinergija s ostalima. Naša služba ima najmanje djelatnika na broj poljoprivrednika u odnosu na ostale zemlje EU, poput primjerice Njemačke ili Austrije. Potrebe za znanjem uvijek ima, ali uz to potrebne su i dodatne promjene u sustavu˝, izjavio je na samom početku intervjua Hrvoje Horvat.

Savjetodavna službu financira se iz proračuna, no odnedavno ima govora i o privatnim modelima financiranja, a pitanje koje se nameće jest je li naša poljoprivreda zrela za platiti uslugu takve naravi. Horvat tvrdi da mjesta u privatnom sektoru ima, ali to su više specifične niše koje Savjetodavna služba možda ne može pokriti. ˝Smatram da našoj poljoprivredi još uvijek treba, reći ću to pjesničkim jezikom, ˝majčinska potpora˝ snažne državne savjetodavne ustanove. Smatram da mi imamo povjerenje, tradiciju i očekivanu poziciju nacionalne ustanove. Krećemo sa sufinanciranjem dijela našeg rada što je idealno za nas jer će se u neku ruku simulirati naš izlazak na tržište, ali će se usluge platiti europskim novcem. Idemo s novim pristupom gospodarstvima, mijenjamo koncept rada u kome će se pratiti svi detalji savjetodavnog rada ka o i uspješnost, ali to neće plaćati farmeri i poljoprivrednici, što je sjajno i za nas i za naše korisnike˝, poručuje Horvat.

Osim ličkih krumpira, poznate šljivovice, junadi i janjetine, Lika je regija u kojoj se još mnogo toga izvornog može promovirati. Horvat naglašava iako su neki posebno orijentirani na stoku ili samo ratarstvo, u Lici treba biti mješovite proizvodnje i jednake zastupljenosti stočarstva i ratarstva. ˝Mi imamo doslovno 21 specifičnu situaciju po županijama. Moji kolege s terena smatraju da nema previše prostora za masovnu proizvodnju za veće sustave, već ekološka proizvodnja koja će uz određene zakonodavne polugice lako doći do stolova naših hotelijera i ugostitelja˝, tvrdi Horvat.

Napominje kako biološki okvir, kvaliteta tla i veličina parcela te tradicija uvjetuju pristup proizvodnji u ovoj županiji te ističe kako pristup kupcima mora biti važan. ˝Danas i posebne tržnice za lokalne proizvođače daju šanse malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Postoje načini da se probije blokada i spoji zelen i plava Hrvatska. Ne možete raditi iskorak preko suhoparne procedure javne nabave, treba brendirati lokalne proizvode i proizvođače i ne da samo postoji mogućnost, već da jednostavno moraju kupiti domaće˝, smatra Horvat.

Također, ističe kako su za suradnju potrebni i mladi i napominje kako mladi neće ˝bježati˝ od poljoprivrede ukoliko im kroz nove programe i mogućnosti dokažemo da postoji okvir gdje će vidjeti da se poljoprivredni biznis isplati.

Na pitanje novinarke koji bi model parcelacije ili olakšica pomogao da se iskoristi 105 tisuća hektara neiskorištenog državnog zemljišta, Horvat ističe kako je to područje rada Agencije za poljoprivredno zemljište. ˝ Ovdje imate čitavu paletu detalja, mnogi od njih dosta koštaju, i zakonodavni okvir se ne može mijenjati naglo. Olakšice bi prirodno dovele do interesa mladih, no ja dolazim iz provedbene ustanove i nemam zakonodavnu snagu. Mi kao posrednici i suradnici pomažemo koliko možemo˝, poručuje Horvat.

Za kraj je napomenuo kako je Program ruralnog razvoja je enormno proširenje mogućnosti koje nam olakšava stvaranje novih prilika uz nadu da će problemi na terenu biti sve manji. Istaknuo je kako je Savjetodavna služba na raspolaganju za ukupno informiranje o samom programu, mjerama i podmjerama te da se vesele daljnjoj suradnji s korisnicima. ˝Taj program nam doista donosi ogromne mogućnosti, mogućnosti kakvih nismo u potpunosti ni svjesni. Takva financijska injekcija do sad nije postojala u našoj poljoprivredi˝, zaključuje Horvat.