Posao u turizmu ne uključuje samo onaj s kojima se gosti svakodnevno susreću, s recepcijom, sobarima, konobarima…

U pozadini, daleko od očiju, krije se sustav koji vodi računa da velika i složena hotelska mašinerija funkcionira besprijekorno. Kako ona funkcionira dobro je poznato Branimiru Blajiću, predavaču na Bernays University Collegeu, stručnjaku s dvadesetogodišnjem iskustvu u hotelijerstvu, koji je s partnerima pokrenuo tvrtku za upravljanje hotelima Best Hospitality Solutions.

Blajić za Poslovni dnevnik otkiva koje su prednosti projektnog rada te kakva je potražnja za menadžerskim kadrovima u turizmu.

Što sve uključuje posao projektnog i freelance konzultanta u hotelijerstvu?
Posao uključuje aktivan samostalni ili timski rad na projektima, koji mogu biti “green field” projekti pa sve do rada s renomiranim tvrtkama s dugom tradicijom. Ishod rada konzultanta bi trebao biti poslovni rezultat kojeg investitor, odnosno klijent ne može postići u samostalnom angažmanu. Zadovoljstvo klijenta u našem poslu se mjeri razinom postignutog povjerenja i razinom nadmašenih očekivanih rezultata.

Koje su prednosti i mane projektnog i freelance rada u odnosu na korporativno okruženje?
Temeljna prednost projektnog i freelance rada je u brzini reakcije i samostalnom upravljanju vremenom, što je u korporativnom okruženju područje koje je često zadano, rigidno i nefleksibilno.

Nadalje, odnosi s klijentima koji se ostvaruju u freelance projektima su često prisniji i dugoročniji jer je konzultant ujedno i “account manager” i iznimno ažurno vodi brigu o svom klijentu.

Kakve su potrebe turističkog tržišta za menadžerskim (back office) kadrovima?
Potrebe za kadrovima u turizmu su generalno velike, bez obzira radi li se o “front office” ili “back office” poslovima. Kada govorimo o “back office” poslovima, naglasak je na specijalistima upravljanja prihodima (revenue managerima), financijsko-operativnim analitičarima, PMS (Property Management System) specijalistima i stručnjacima u području ljudskih resursa.

Koja je razlika u radu s različitim globalnim hotelskim brendovima (Hilton, Marriott, Accor i sl.) ili u “white label” obliku?
Veliki poznati brendovi su se na tržištu profilirali svojom prepoznatljivom metodologijom i standardima vođenja hotelskih objekata čime su postigli međunarodnu usklađenost kvalitete objekata koje vode i prepoznatljivu uslugu.

“White label” koncept ili koncept rada bez prepoznatljivog brenda, a za privatnog ili institucionalnog vlasnika je koncept koji je fleksibilniji, brži i, možemo reći, spremniji na prilagodbu specifičnostima svakog objekta. Vidimo da je i kod velikih brendova trend oblikovanje više pod-brendova kako bi se i oni mogli prilagoditi sve istančanijim prohtjevima vlasnika objekata.

Imaju li nezavisni hoteli i inovativni koncepti smještaja stratešku prednost u odnosu na hotele s markom franšize?
Veliki hotelski brendovi nose sa sobom ekstenzivni marketing, sustavnost i prepoznatljivu kvalitetu te pružaju klijentima osjećaj sigurnosti. Mali nezavisni hoteli nadoknađuju manjak u gore navedenim stavkama svojim dodatnim angažmanom, domaćinskim pristupom gostima, brzinom reakcije na želje i prohtjeve gosta. Odabir operatera uvelike ovisi i o željama i interesima investitora, te mislim da na tržištu ima dovoljno mjesta i za brendove i za nezavisne projekte.

Imate bogato, dvadesetogodišnje iskustvo u hotelijerstvu u kojem ste prošli sve pozicije – od rada na recepciji do predsjednika Uprave. Milenij Hoteli, Sunčani Hvar, Terme Sveti Martin samo su neke od hotelskih tvrtki u kojima ste radili. U međuvremenu ste, s parterima pokrenuli i kompaniju Best solutions koja se bavi upravljanjem hotelima – kako izgleda rad u kompaniji?
Naša tvrtka Best solutions plod je dugogodišnjeg rada svih troje vlasnika tvrtke u velikim hotelskim sustavima. Kako to biva u većini poduzetničkih priča, tako se i u našoj dogodio trenutak kada smo poželjeli izraditi i pokrenuti samostalni poslovni koncept. Danas smo, nakon sedam godina rada, okruženi vrhunskim mladim timom te vodimo hotelijersko-turističke projekte u cijeloj regiji.

Imate stotinjak uspješno realiziranih projekata u regiji. Kada i iz kojih vam se razloga hotelske kompanije javljaju? Zašto vas najčešće angažiraju i koje im sve specifične usluge možete pružati?
Naša glavna usluga je “full service hotel management”, odnosno upravljanje hotelom u punom smislu za privatnog ili institucionalnog vlasnika. Nakon toga nudimo i modularni koncept u kojemu možete birati samo željene module, kao na primjer; digitalnu prodaju, trening i edukaciju, centralnu nabavu, usluge kreiranja sustava ljudskih resursa itd….

Također, u želji da postanemo “one-stop shop” za poduzetnike u hotelijerstvu nudimo i usluge razvoja i vođenja hotelskih projekata u fazi kreiranja i gradnje, izrade studija izvedljivosti za potrebe investitora i banaka te ostale aktivnosti koje pomažu investitorima u realizaciji projekta.

U našem portfoliju je i financijsko računovodstveni servis koji se specijalizirao za hotelsko računovodstvo po USALI standardu i tu uslugu nudimo našim klijentima. Naravno, važan segment naše ponude su i treninzi i edukacije koje smo proveli u velikom broju renomiranih hotelskih tvrtki.

Kakva je situacija s radnom snagom u vašoj branši s kojom danas svi imaju velikih problema?
Izazova s radnom snagom, naravno, ima mnogo, no čini mi se da se velike hotelske kuće polako navikavaju na situaciju i primjenjuju sve kvalitetnije i kreativnije modele regrutiranja, i to rade pravovremeno. Vjerujem da će trend uvoza radnika iz zemalja “trećeg svijeta” i dalje rasti, no s druge strane otvaraju se i velike mogućnosti našim studentima da poprilično ubrzaju svoj karijerni put, što vjerujem da će mnogi i učiniti.

Primate li studente i mogu li odraditi praksu kod vas?
Primamo studente za rad na praksi, s naglaskom na studente koji se dugoročno vide upravo u hotelskom menadžmentu i menadžmentu turističkih destinacija. Uz naše mentore mogu doći do vrijednih znanja i kontakata koji im mogu biti podloga za daljnji razvoj u struci.

Rad sa studentima vama je dobro poznat jer ste, osim što ste poduzetnik i priznati stručnjak za upravljanje ljudskim potencijalima, posebno u turizmu, i predavač na visokom učilištu Bernays. Koliko su studenti svjesni važnosti usvajanja praktičnih znanja tijekom studiranja?
Mislim da su studenti sve više svjesni navedene činjenice, jer se od njih već na samom početku karijere traže bitno ekstenzivnija znanja i vještine nego su se tražile kada sam ja krenuo prije 2000. godine. S obzirom na to da je nama predavačima iz prakse najsvrsishodnije predavati na studijama slučaja, primjećujem da je to model koji njima najviše odgovara jer u kombinaciji s terenskom nastavom mogu dobiti uvid u “stvarni život” onoga što uče.

Koliko se kroz stručnu praksu može napredovati u ovome poslu?
Ideja praktične nastave je koncept “step-by-step”, tj. da studenti u pravom smislu riječi “prožive” hotelski život i prihvate jednako i dobre i loše strane svakodnevnih operacija. Osobno smatram da je koncept mentorstva ključan za navedeni proces i na to smo stavili najveći naglasak. Naši mentori su bivši studenti koji sada imaju priliku transferirati znanja i iskustva novim generacijama.

Kako Bernays priprema studente za konzultantski posao u hotelijerstvu?
Uz kvalitetu programa, smatram da je ključan element dobre pripreme za tržište i kvaliteta predavača, koji na Bernays mahom stižu iz gospodarstva i to iz referentnih tvrtki. Radi se na modernim studijama slučaja te se kontinuirano motivira studente da intenzivno proučavaju teme i u svoje slobodno vrijeme. Iznimno je važno da studenti prije konzultantske karijere detaljno, u korporativnom okruženju savladaju sve elemente struke u kojoj će biti konzultanti u budućnosti.

Razvija li Bernays njihov poduzetnički duh?
Upravo se kroz razne suradnje s renomiranim tvrtkama, interne poduzetničke natječaje i slične projekte u studentima pobuđuje poduzetnički duh. Osobno predajem kolegij “Poduzetništvo” na kojem sa studentima kreiram njihove poduzetničke ideje, preispitujemo koncepte i isplativost istih te im prikazujem najbolje prakse. Smatram da nikada u povijesti situacija nije bila bolja za poduzetničke ideje i veselim se što svake godine netko od studenata pokrene svoj start-up ili neku manju poduzetničku ideju.