Napraviti dugoročnu strategiju hrvatskog stočarstva i odmah obnavljati domaći stočni fond, smanjiti PDV na žive životinje i trupove zaklane stoke proizvedene u Hrvatskoj, poticati ulaganja kroz fondove EU te jače promovirati kvalitetno meso s hrvatskih farmi da ga i potrošači lakše prepoznaju u trgovini, neki su od prijedloga s okruglog stola Meso s hrvatskih farmi u organizaciji portala Agrobiz.hr i Večernjeg lista.

"O nijednoj grani poljoprivredne proizvodnje ne govori se koliko o stočarstvu i kako mu pomoći", kazao je Zdravko Barać, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA). U svinjogojstvu je više od 100.000 krmača, u kozarstvu i ovčarstvu, koji su najžilavije grane stočarstva, oko 680.000 ovaca i 80.000 koza, dok govedarstvo najviše razočarava. Spali smo na 165.000 krava a stado i dalje opada te je za očekivati dalji pad od 5% u proizvodnji mlijeka u ovoj godini i pad proizvodnje mesa. "Kad nema krava nema ni teladi, te valja voditi računa da se matično stado poveća", objasnio je Barać. No, tovljačima junadi ukinuta je mogućnost da na meso, koje zbog manjka domaće teladi proizvode iz uvozne i u RH je tove godinu i pol, stavljaju znak 'Meso hrvatskih farmi' HPA i Ministarstva poljoprivrede, čulo se na okruglom stolu. 

Bez krava nema ni teladi
Branko Bobetić, direktor GIU Croatiastočara, tvrdi kako bi Ministarstvo trebalo incirati strategije poljoprivrede prema Vladi, a unutar nje i stočarstva. Posljednjih tri-četiri godine uvoz svinjetine nadilazi ukupnu proizvodnju svinja. U odnosu na 2012. proizvodnja svinjetine pala je za 30.000 tona, a uvoz porastao za 40.000 tona, dok lani bilježimo rast uvoza goveđeg mesa za 3000 tona u odnosu na 2015., a čak 11.000 t više nego 2012. Uvoz peradi lani je bio veći za 2000 tona u odnosu na 2015. U pet godina Hrvatska je uvezla mesa i prerađevina u vrijednosti od 2,7 milijardi eura, a izvezla za 659 milijuna, što govori o deficitu od 1,8 milijardi eura. I uvoz i izvoz mesa rasli su nam 35%, no uvoz je veći.

"Da nije imao 380 milijuna kuna subvencija sektor stočarstva 2016. bi završio u minusu", konstatirao je Bobetić. No, bilo je jasno da je rješenje stočarske krize, čak i koje se meso smije dičiti oznakom "hrvatskih farmi", pri čemu svinjogojci zazivaju ista pravila za sve, daleko. "Govedarstvo je uvijek bilo perjanica hrvatske poljoprivrede i trebalo bi u njoj nositi 60% prihoda. No, država žmiri nad podacima da sektor tovne junadi umnogostručuje zaposlenost i BDP šest puta, te nas proizvođače tretira kao šugavo jare koje uzima potpore, a ne daje rezultata", priča Toni Raič, predsjednik udruge tovljača junadi Baby Beef. 

Traže da ih se izjednači s pravima i obvezama tovljača u npr. Rumunjskoj ili Poljskoj. Predlažu razdoblje u kojemu nitko ne smije zanemariti da je i uvozno tele meso s hrvatskih farmi koje je raslo u Hrvatskoj, hranilo se domaćom silažom i zaklano je u RH – i ne može 'anonimno' stajati kod trgovca, s istim statusom kao ono jučer uvezeno. "Potrošači imaju pravo znati što kupuju i svima nam trebaju biti cilj samodostatnost i gastro ponuda temeljena na domaćoj proizvodnji", poručio je Raič.

Dužnost države
Zvonko Širjan, član uprave i većinski suvlasnik tvrtke Širjan, kaže da je dužnost države da domaći proizvođači dobiju lakši pristup vlastitom tržištu u odnosu na uvoznu robu za koju nema ograničenja. Dario Periškić iz proizvođačke organizacije PZ Slavonski svinjogojac nije za to da se za tovljenu uvoznu telad zaobiđu pravila, jer za oznaku mesa hrvatskih farmi svinje moraju biti rođene, utovljene i zaklane u RH. Darko Celovec, član NO-a Baby Beefa, drži da sebe sabotiramo.

"Ne može se proizvesti meso junadi s domaćih farmi inače će proizvodnja od 120.000 godišnje brzo pasti na 20.000, umjesto da se digne na 250.000. Zašto se donose pravilnici bez razgovora s proizvođačima", pita on, uvjeren da do dovoljno domaće teladi treba proći još najmanje 10 godina. Igor Miljak, predsjednik Uprave PPK, tvrdi da je meso hrvatskih farmi dobra ideja, ali trenutačno na svega 4000 svinja mogu staviti tu oznaku. "Trebaju nam strahovito dobra organizacija i udruživanje. Nitko od nas nije toliko velik da bismo se ugrožavali. Samo nas proizvodi s dodanom vrijednošću diferenciraju od onih iz uvoza", objašnjava Miljak, koji najavljuje i udruživanje proizvođača crvenog mesa pri HGK.